Gdje nabaviti (tko proizvodi) alat za cijepljenje oraha i molim preporuku kako da uspješno  cijepim orah?

ODGOVOR

Od svih uobičajenih voćnih vrsta, orah spada u one koje se najteže cijepe. Mnogi voćari koji s puno uspjeha cijepe druge voćne vrste nisu uspjeli ovladati tehnikom cijepljenja oraha. Od više načina cijepljenja u praksi se najviše koristi cijepljenje na prozor. Za cijepljenje se koriste jednogodišnje podloge oraha koje u vrijeme cijepljenja (druga polovica kolovoza, jer se cijepi na spavajući pup) na 3 do 4 cm iznad vrata korijena moraju imati presjek debla veći od 12 mm. Cijepljenje se obavlja pomoću noža s dvije paralelne oštrice (između kojih je razmak 3,5 cm), a dodirna površina podloge i plemke je znatno veća nego kod klasičnog načina cijepljenja okuliranjem. Širina prozora na podlozi je oko 1,6 do 1,8 cm. U Bugarskoj se navedeni način cijepljenja nešto modificirao, tako što su dimenzije kore koja se skida nešto veće (3,5 x 2-3 cm). Kako bi se kora što lakše odvajala, prije cijepljenja potrebno je podloge navodnjavati. Za cijepljenje se koriste umjereno bujne plemke. Istim nožem kojim se napravi prozor na podlozi skida se i dio kore s pupom s plemke. Kora s pupom je uža za 2 do 3 mm od širine prozora na podlozi, a stavlja se tako da s obje strane ostaju kanalići od 1 do 1,5 mm širine za cijeđenje sokova iz podloge. Na navedeni način stvaraju se bolji uvjeti za kalusiranje i srašćivanje. Nadalje, umakanje kore plemke s dijelom lisne drške i pupom u 10 %-tnu otopinu saharoze tijekom 4 sata pozitivno utječe na primitak cjepova. Nakon cijepljenja potrebno je voćarskim gumicama učvrstiti cijepno mjesto. Pri ovom načinu cijepljenja za kalusiranje cijelog cijepnog mjesta potrebno je oko 70 dana. S obzirom da u kontinentalnim uvjetima u listopadu zna biti jesenjih mrazeva, a podloge prije 15. kolovoza nemaju dovoljno velik presjek debla, ovaj način cijepljenja više se preporučuje za toplije krajeve (mediteranski dio Republike Hrvatske). Drugi način cijepljenja uključuje cijepljenje u zatvorenom prostoru. Vrijeme cijepljenja je najčešće krajem ožujka kako bi se cijepovi posadili u rasadnik krajem travnja. Može se cijepiti i u jesen, ali zbog velikih troškova oko čuvanja cijepova do travnja cijepljenje u to vrijeme se rijetko prakticira. Plemke treba uzeti rano u jesen, odmah nakon opadanja listova ili u proljeće, prije početka vegetacije. Uzima se dio ljetorasta s 1-2 vegetativna pupa. Vršni i bazalni dio plemke se odbacuje, a koristi se samo srednji dio. Preko zime plemke treba čuvati u hladnjači na temperaturi do 1 do 5°C i pri relativnoj vlažnosti zraka od 70 do 90 %. Najčešće se cijepi ručno na običan ili engleski spoj, a u posljednje vrijeme sve više strojevima za cijepljenje. Za ovakav tip cijepljenja najbolje se koriste jednogodišnje podloge. Nakon cijepljenja, spojno mjesto treba premazati parafinom. Ne postoji velika razlika u tehnici cijepljenja ovog načina u zatvorenom prostoru u odnosu na onaj koji se primjenjuje na otvorenom. Ako je cijepljenje običnim spojem onda podloga i plemka moraju biti iste debljine. Za cijepljenje na engleski spoj se dozvoljava i blago odstupanje. Bitna je kosina presjeka koja treba biti 3-4 puta dulja od debljine podloge, odnosno plemke. Nastoji se da se najvećim dijelom presjeka kambijalni sloj podloge i plemke preklapa. Vrijeme cijepljenja na ovakav način na otvorenom je u proljeće na početku listanja. Nakon cijepljenja cjepovi se zagrću zemljom.

Što se tiče alata postoji poseban alat za cijepljenje na prozor i na engleski spoj, kao i profesionalni strojevi za cijepljenje. Cijepljenje na običan spoj se može obaviti s običnim nožem, kao i cijepljenje na engleski spoj ali tu treba ipak više iskustva. Što se tiče cijepljenja na prozor to se puno teže obavlja običnim nožem, već je potrebno kupiti specijalan nož. Navedeni alat je moguće kupiti u većini specijaliziranih prodavaonica ili putem raznih internet platformi, npr. Eurovrt, Brati Ritoša, Ramda itd.

Prethodni članakKako prijaviti mali maslinik?
Sljedeći članakKako uzgajati šenon?
Marko Vuković, mag.ing.agr.
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.