Ljubiteljica sam ukrasnih biljaka koje uzgajam u svom malom vrtu. Kako imam velik orah bujne krošnje, probala sam ispod njega posaditi razno cvijeće, ali bezuspješno. Koje biljke mogu posaditi ispod navedenog oraha?
Iako će se pojedinim čitateljima navedeno pitanje učiniti pomalo čudnim, ono nipošto nije besmisleno. Naime, želim vas upoznati s činjenicom kako orah proizvodi različite kemijske spojeve koji kišom isprani dospijevaju na okolne biljke te na taj način usporavaju i ograničavaju njihov razvoj. Upravo je zbog toga ispod bujnog oraha teško uzgojiti biljku koja će krasiti vrt i uz sve to lijepo rasti. Drugi uzrok leži u činjenici kako orah i njegova razgranata krošnja stvaraju sjenu kroz koju ne prolazi dovoljna količina svjetlosti, a što je nužno za pravilan rast i razvoj svih ukrasnih biljaka. Stoga vam savjetujem da ispod oraha eventualno postavite lonce s cvijećem koje bi povremeno mogli premjestiti na sunčanije i prozračnije mjesto u vrtu. Time bi, barem jednim dijelom, uspjeli stvoriti cvjetnu raskoš i idiličnu harmoniju vrta. Uz sve to, posude s ukrasnim grmljem i cvijećem moći ćete za hladnijih i kišnih dana na vrijeme skloniti na sigurno.

Josip BRKLJAČA, ing.

Prethodni članakKako obnoviti zapušteni nasad lijeske?
Sljedeći članakNewsletter 8/2016
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.