Kupio sam staru kuću koju sam obnovio. Ostala je neuređena fasada za koju mi neki savjetuju da je stavim, a drugi da cijelu “zatvorim” bršljanom ili nekom drugom penjačicom. Za što se odlučiti?
Takva pročelja izgledaju vrlo zanimljivo, romantično. Međutim, nisu svi vlasnici vrtova i kuća voljni posaditi neku penjačicu koja će se penjati uz pročelje kuće. Mnogi vjeruju da biljka svojim rastom oštećuje pročelje, odnosno zid po kojem raste, da će se u zelenilu naseliti razne životinje i sl. Brojna istraživanja provedena na temu ozelenjivanja pročelja penjačicama pokazuju da je korist veća od moguće štete. Pročelje kuće ljeti se, kada je izloženo suncu, jako zagrijava. No, ako je obraslo zelenilom, temperatura će biti znatno niža. Lišće biljke odbija i dio sunčevih zraka. Gubitak temperature zbog vjetra može biti i 50 posto ukupnog gubitka. Lisna masa biljke uspješno će smanjiti djelovanje vjetra. Vegetacija štiti od kiše i time sprječava eroziju zidova. Zelenilo na kući ljeti je hladi, a zimi sprječava gubitak topline. Zračni jastuk između lišća i pročelja predstavlja dopunski Rokotermoizolacijski sloj. Osim toga, biljna masa smanjuje buku, a istraživanja su pokazala da se ona smanjuje za oko 5 dB. Ako je žbuka čvrsta, biljka je neće oštetiti. Zračno korijenje prianja uz podlogu bez opasnosti da ga ošteti. Izboji prorastaju samo u oštećeno, napuknuto pročelje i produbljuju pukotine. Izboji bi mogli oštetiti i začepiti oluke pa ova mjesta treba redovito provjeravati i po potrebi orezivati biljke.
Bršljan (hedera) sam prianja uz oslonac, penje se uz svaku površinu koja je dovoljno snažna (zid, deblo), ne treba dodatnu pomoć. Dok je biljka mlada ipak joj treba pomoći dok se ne razraste, privezujući je u špagu, žicu i sl. Prvih godina sporo raste, a poslije se naglo jače razraste. Biljke jakog rasta dobro uspijevaju na sjevernim zidovima. Na jako sjenovitim zidovima sade se oblici zelenih listova, dok oni šarenih listova uspijevaju na svjetlijim mjestima. Zimzeleni listovi ukras su cijele godine, a zimi su dodatni ukras crne bobice.

G . K., dipl. ing. 

Prethodni članakSok od crne rotkve (povrtnice) za zdravlje
Sljedeći članakNewsletter 13-14/2015
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.