Kako da od bolesti zaštitim ukrasnu biljku penjačicu pavitinu (klematis)? Uzgajam ju u tegli. Pretpostavljam da zbog napada gljivica nakon listanja počnu venuti i smeđiti listovi, pa konačno cijela biljka ugine i nakon nekog vremena ponovno počne listati i opet uvene?

ODGOVOR

Prema opisanim neželjenim promjenama moguće da vaša ukrasna biljka iz roda Clematis boluje od gljivičnog uzročnika Ascochyta clematidina. Na lišću nastaju tamne ili smeđe pjege, a kad je zaražena stabljika javlja se venuće i propadanje. Od drugih uzročnika bolesti na lišću penjačicu napradaju pepelnica (Erysiphe) i hrđa (Aecidium, Puccinia).

Poželjno je zaražene biljne organe odstraniti, a ako je moguće spriječiti dugotrajno vlaženje osjetljivog lišća i stabljike. Prema potrebi moguće je provesti i mjere zaštite primjenom fungicida Futura 50 WP (djelatna tvar folpet) (15-20 grama na 3-6 litara vode). Pripravak je u našoj zemlji registriran za suzbijanje gljivičnih uzročnika bolesti na cvijeću koje uzrokuju različite vrste pjegavosti i paleži (sušenja). Npr. Ascochyta, Alternaria i Septoria. Moguće je otopinom škropiva prskati i zalijevati bolesne biljke.

Umjesto kemijskog sredstva za zaštitu bilja moguće je koristiti i mikrobiološke pripravke na osnovi korisnih gljivica i bakterija (npr. Trichoderma, Bacillus) (npr. u pripravcima: BioLife, Ekstrasol, Pro-Bac, Mikroorganizmi, Tiffi i drugi). Primjenjuju se najčešće u koncentraciji 0,2-0,4 % (prema uputi) prskanjem i zalijevanjem biljaka.

Naime, u brojnim pokusnim istraživanjima i primjenom u hortikulturnom uzgoju, dokazana je dobra postrana djelotvornost navedenih “mikrobioloških stimulatora”. Djeluju na zemljišne uzročnike bolesti (Pythium, Rhizoctonia, Verticillium, Fusarium, Sclerotinia) i tzv. multicikličke patogene koji napadaju nadzemne biljne organe u različitim hortikulturnim kulturama (npr. Alternaria, Erysiphe, Erwinia, Plasmopara, Podosphaera, Venturia, Xanthomonas).

Premda nisu registrirana u postupku ocjene i odobrenja prema kriterijima za sredstva za zaštitu bilja, posjeduju određenu biološku učinkovitost (isključivo preventivno, odnosno koriste se ranije nego očekujemo uvjete za zarazu, te prije pojave tipičnih simptoma bolesti). Ovi pripravci umanjuju i negativne stresne situacije na biljne usjeve (npr. niske ili visoke temperature, regeneracija nakon bolesti i slično).

Prethodni članakKoju sortu bundeve odabrati?
Sljedeći članakMiks Agro – praćenjem trendova do dvostruko većih prinosa
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.