U kukuruzu se sve češće pojavljuje divlji sirak. Korov je postao jako rezistentan ili treba povećati dozu. Koristio sam Adengo, Motivell, nikosulfuron, Tarot i Lumax. Koristim plodored kukuruz -pšenica. Strnište sam prskao s 4 l glifosata i pomiješao sa 150-200 litara vode za jutro. Činim li sve dobro ili mi možete pokušati pomoći vezano za korištenje ponajboljeg sredstva za divlji sirak?

ODGOVOR

S obzirom da je u Hrvatskoj potvrđena rezistetnost sirka na ALS herbicide pretpostavljamo da je o tome riječ i na vašoj parceli. Ako je rezistetnost prisutna na vašoj parceli niti jedan herbicid koji u nazivu djelatne tvari ima nastavak – sulfuron neće biti učinkovit u suzbijanju ove vrste (nikosulfuron, rimsulfuron i ostali). U svakom slučaju nije dozvoljeno povećati propisanu dozu. Učinak će izostati i uz veću dozu ako je sirak rezistentan. Sirak se kao višegodišnji korov može razviti iz sjemena ili iz rizoma. Ako se radi o rizomskom sirku, tada je potrebno iscrpiti rizome koji se nalaze u tlu. To se postiže primjenom glifosata na strništu. Svakako nastavite primjenjivati glifosat s obzirom da se rizomi sirka ne mogu suzbiti jednokratnom primjenom, odnosno primjenom u jednoj godini.

U vegetaciji dobri rezultati u suzbijanju sjemenskog i rizomskog sirka mogu se postići primjenom kombinacije izoksaflutol-metila + tiekarbazon (Adengo) 0,44 l/ha u ranom post-emu. Nakon toga je potrebno primijeniti tembotrion (Laudis, Laudis WG)  2 l/ha do faze maksimalno 8 razvijenih listova (preporuka 6 listova) kukuruza. Tembotrion je moguće primijeniti i u split aplikaciji 1, 125 l/ha (prvo tretiranje) + 1, 125 l/ha (drugo tretiranje 7-10 dana nakon prvog). Važno je da se herbicidi primjene u što nižoj razvojnoj fazi sirka (10 cm visine) za postizanje boljeg učinka. Još jedna od mogućnosti je sjetva hibrida kukuruza tolerantnog na ciklosidim (Focus ultra) u post-emu. S obzirom da se radi o graminicidu, primjena mu je isključivo dozvoljena u tolerantnim hibridima, u protivnom će oštetiti kukuruz.

Uz sve navedeno, preporučamo da proširite plodored, primjerice uključite soju. To će vam omogućiti da u soji primijenite bilo koji graminicid (fluazifop-p-butil- FUSILADE FORTE,DIPOL; kizalofop-p – LEOPARD 5 EC, GRAMINIS 05 EC, PANTERA QT, QUICK 5 EC,TARGA, WISH TOP, SECURE; propakizafop – AGIL, ZETROLA; cikloksidim – FOCUS ULTRA; kletodim – SELECT SUPER). Na taj način iscrpit ćete rizome u tlu i smanjit ćete mogućnost pojave sirka u narednim kulturama.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKatalpa ne raste
Sljedeći članakKancerogenost rakije od višanja – istina ili mit?
Avatar
Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Fitomedicina. Stručno se usavršava u Italiji, na Sveučilištu u Padovi. Od 2016. zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu, a od 2017. doktorand je na Zavodu za herbologiju gdje izrađuje doktorsku disertaciju na temu mogućnosti prognoze nicanja korova u usjevu kukuruza. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Valentina Šoštarčić rođena je 1993. u Zagrebu. Srednjoškolsko obrazovanje završava u Općoj gimnaziji u Ivanić Gradu. U rujnu 2014. sjteče titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke zaštite bilja obranom završnog rada pod nazivom: “Učinak reduciranih doza topramezona u kombinaciji s adjuvantima na korovne vrste Chenopodium album (L) i Echinochloa crus-galli (L) u usjevu kukuruza”. U sklopu Erasmus programa stručne prakse provodi tri mjeseca (lipanj – rujan 2014.) na Sveučilištu u Padovi, Department of Agronomy, Food, Natural Resources, Animals and Environment (DAFNAE). U lipnju 2015. osvaja Rektorovu nagradu za rad po nazivom „Biološki parametri toplopljubivih korovnih vrsta transfer AlertInf modela iz Italije u Hrvatsku“. Tijekom listopada 2015. godine postaje stipendistica Zaklade Agronomskog fakulteta, a u veljači 2016. godine osvaja nagradu iz Zaklade Milan Maceljski, Hrvatskog društva biljne zaštite na 60. Seminaru biljne zaštite u Opatiji. U veljači 2016. godine završava diplomski studij Fitomedicina obranom diplomskog rada: “Utjecaj razvojnog stadija, doze topramezona i adjuvanata na osjetljivost koštana”. Zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu na radnom mjestu asistenta. U siječnju 2017. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Članica je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ), Društva za zaštitu bilja Srbije te European Weed Research Society (EWRS).