Bavimo se uzgojem crnogorice, ali imamo problema s travom. Zanima nas kojim herbicidom prskati u prvoj godini nakon sadnje smreke, a da ne šteti sadnicama?
Kad pišete da imate problema s travom, pretpostavljam da mislite s korovima općenito. Znači s uskolisnim (travama) i širokolisnim (dvosupnicama). Što se tiče korovnih trava (ljulj, koštan, muhar, pirika, sirak, troskot i dr.) s njima ćete izaći lako na kraj. Na sve navedene i mnoge druge, odlično djeluje čitav niz pripravaka kao što su – Fusilade super, Agil 100, Leopard 5, Puma extra, Pantera, Foxus ultra, Select exctra i dr. u vrijeme kad korovne vrste razviju 3-5 listova. Sadnicama smreke u propisanoj dozaciji ne štete pa tretiranje možete obaviti u bilo koje vrijeme tijekom vegetacije. Važno je da škropivo dođe u dodir s listovima korova. Malo je teže sa širokolisnim višegodišnjim korovima. Naprijed navedeni herbicidi na njih uopće ne djeluju. Nakon što uspješno unište trave, oslobode prostor širokolisnim vrstama koje onda još više štete sadnicama smreke. Njih uspješno možete suzbiti jednim od brojnih pripravaka na osnovi glifosata. Navest ćemo samo nekoliko – Cidokor, Gliphogan 480 SL, Herkules super, Dominator, Herbocid, Oxalis i dr. Primjenjuju se u količini 2-3 l/ha u proljeće odnosno 4 l/ha koncem ljeta kad dozrije vršni pup smreke. Više dozacije mogu djelovati depresivno. Sigurniji učinci postižu se tretiranjem međuredno pod list smreke prije nego što korovi nadvise sadnice. Ne djeluju rezidualno pa će nakon određenog vremena korovi ponovno zakoroviti nasad. U tom slučaju tretman je moguće ponoviti. Istim herbicidima ali u višim dozacijama, dobro je “očistiti” površinu od korova u godini prije sadnje smreke. Ovo pogotovo ako je njiva zakorovljena višegodišnjim korovima (slak, osjak, pirika, sirak, troskot, maslačak, štavelj i dr.).

Prethodni članakKako postati vlasnikom nekretnine koju koristim više od 20 godina?
Sljedeći članakPrilog broja: DDD mjere i njihov značaj u poljoprivredi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.