Na vrtu sam posadila nekoliko stabljika kukuruza šećerca koji je sasvim dobro napredovao. Ostala sam zaprepaštena, jer su sve stabljike bile prepune kukuruzne zlatice. Što učiniti i kako ubuduće sprječiti daljnje širenje?
Odrasli oblici kukuruzne zlatice koje ste primijetili na biljkama kukuruza šećerca u vrtu, vama vjerojatno neće pričiniti ekonomsku štetu. U poljekarnama se mogu nabaviti žute ljepljive ploče, koje privlače odrasle oblike kukuruzne zlatice (imago), koji se zalijepe na te ploče. Postavljaju se na biljku kukuruza u blizini formiranog klipa. Dakle, smanjit ćete broj odraslih insekata, tako što ćete ih mehaničkim putem odstraniti, zajedno s ljepljivom pločom. Odrasli insekti pojavljuju se sredinom lipnja. Prve populacije imaga hrane se gornjim listovima kukuruza, na kojima se mogu uočiti uzdužne bjeličaste pruge. Kad kukuruz počne cvasti, odrasli insekti prestaju s hranidbom na listu, a počinju se hraniti polenom, pa zatim svilom, koju mogu oštetiti toliko, da na klipovima kukuruza nedostaju pojedina zrna. Nakon cvatnje kukuruza, odrasle oblike kukuruzne zlatice nalazimo na vrhu klipa, gdje se hrane ostacima svile ili zrnima kukuruza koji su u mliječnoj zriobi. Kada nestane polena i svježe svile i nastupi mliječno-voštana zrioba zrna kukuruza, imaga napuštaju biljke kukuruza i prelaze na druge biljke, koje u to vrijeme cvatu (npr. tikve, grah). Odrasli insekti su dobri letači, a njihovom širenju pomaže i vjetar. Kukuruzna zlatica mogla je doletjeti u vaš vrt sa susjednih kukuruzišta. Odrasli oblici kukuruzne zlatice žive 5-6 tjedana. U tom razdoblju se hrane, pare i ženke odlažu jaja. Ženke jaja polažu u tlu, uz biljke kukuruza na dubini od oko 20 cm, od sredine srpnja do kraja kolovoza. Kada se nakon kukuruza, iduće vegetacijske sezone na istom polju zasije neka druga kultura, ličinke koje se liježu iz položenih jaja iduće godine ugibaju jer nemaju dovoljno hrane. Ličinke kukuruzne zlatice (za razliku od imaga) hrane se isključivo korijenom kukuruza.

mr.sc. Tatjana MEĐIMUREC

Prethodni članakDa li je dobro prati bačve otopinom soli kao u prijašnja vremena?
Sljedeći članakZbrinjavanje otpada životinjkog podrijetla
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.