Zaštita bilja pitanje br. 61

45

Živim u Konavlima i imam velikih problema sa slakom u vinogradu gdje mi više ne pomaže niti Cidokor koji sam koristio. Koji drugi pripravak mogu koristiti?

U našoj zemlji, osim različitih herbicida na osnovi glifosata (Cidokor i drugi) ili kombinacije glifosata s flazasulfuronom (Chikara Duo) u vinogradima nema registriranih drugih dovoljno učinkovitih herbicida za suzbijanje višegodišnjeg i napasnog korova: poljskog slaka (Convolvulus arvensis). Pretplatnik ne navodi na koji je način koristio herbicid Cidokor u vinogradu jer djelotvornost svih pripravaka na osnovi glifosata na korove jako ovisi o dozi ili količini primjene (%), volumenu vode kojim ih primjenjujemo i dodanom pomoćnom sredstvu (AMS, ulje i/ili okvašivač). Primjerice, registraciju kod nas u vinogradima starijem od 4 godine za suzbijanje poljskog slaka ima primjena 7-8 litara/ha herbicida Ouragan System SL (36 % glifosat), uz potrošnju 150-200 litara škropiva/ha (4 % otopine herbicida) (4 dcl herbicida na 10 litara vode). Dobro je dodati 5 % u prije pripremljenu otopinu UREA-e. Treba spriječiti dodir (zanošenje) kod primjene totalnog i translokacijskog herbicida na osnovi glifosata na bilo koje zelene organe vinove loze. Slak se suzbija u vrijeme aktivnog rasta, a 24 sata nakon primjene ne bi trebala padati jača kiša.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZaštita bilja pitanje br. 60
Sljedeći članakPatlidžan – uvjeti za uspješan uzgoj
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.