Bakalar na crveno

83

750 g očićenog bakalara
2 poriluka
3 režnja češnjaka
250 ml bijelog vina
1,20 kg mladog krumpira
nasjeckani peršin
2-3 žlice pasirane rajčice
maslinovo ulje
sol
papar

Bakalar narežemo na manje komade, poriluk operemo i narežemo na kolutove, krumpir ogulimo, operemo i narežemo na ploške. Zatim u zdjelicu protisnemo češnjak, ulijemo cca. 100 ml maslinovog ulja, dodamo polovicu sjeckanog peršina i izmiješamo sastojke. U drugu veću zdjelicu ulijemo bijelo vino, dodamo pasiranu rajčicu i pjenjačom promiješamo. U lonac iznad vatre ulijemo 2-3 žlice maslinovog ulja, po dnu složimo sloj ploški krumpira, preko njega sloj poriluka i posolimo. Potom rasporedimo narezani bakalar, prelijemo polovicom mješavine ulja, češnjaka i peršina, prekrijemo slojem ploški krumpira, pokapamo preostalom mješavinom ulja, češnjaka i peršina, prelijemo mješavinom vina i rajčice, ulijemo toliko vode da prekrije sastojke, posolimo, poklopimo i kad zavri kuhamo na laganoj vatri. Nakon 30-ak minuta jelo rasporedimo u tanjure, prelijemo s malo maslinovog ulja, posipamo preostalim sjeckanim peršinom i poslužimo.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKruh za blagoslov
Sljedeći članakUskršnji vjenčić
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.