Nedavno su donesene izmjene i dopune Zakona o trgovini, pa se tako odredbama članka 2., u kojem se mijenja dosadašnji članak 5. stavak 1. podstavak 1. Zakona o trgovini („Narodne novine“, broj 87/08, 116/08, 76/09), prije svega provodi pojmovno usklađenje s odredbama Zakona o poljoprivredi te se uvodi pojam „obiteljskog seljačkog gospodarstva“, a kojim se ovom novelom dopušta prodaja proizvoda na malo izvan prodavaonica i putem automata i kioska, što do sada nije bilo moguće.
Ovim zakonom regulirana je npr. prodaja mlijeka putem automata, što se u posljednje vrijeme pokazalo učestalom pojavom na tržištu; prodaja vlastitih proizvoda putem kioska, čime je omogućeno da OPG-i prodaju svoje proizvode i na taj način jer do sada su imali tu mogućnost prodaje samo na klupama i štandovima, ali, naravno, uz vođenje računa o pozitivnim posebnim propisima RH vezanim uz prodaju hrane, čime se također mora voditi računa i o poštivanju odredbi propisa o zaštiti potrošača. Za obavljanje djelatnosti na navedeni način potrebno je ishoditi rješenje o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta, osim ako je riječ o prigodnoj prodaji.

Djelatnost trgovine

Nadalje, navedenom odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, proširuje se i krug osoba koje mogu obavljati djelatnost trgovine pa tako djelatnost trgovine mogu obavljati i pravne osobe (udruge, zadruge, ustanove, škole, muzeji i sl.), dakle neprofitne pravne osobe, koje prema posebnim propisima radi ostvarivanja svojih ciljeva, a sukladno odredbama statuta ili drugih općih akata, svoje proizvode prodaju na malo izvan prodavaonica na način propisan odgovarajućim odredbama Zakona o trgovini. U odnosu na proširenje kruga osoba,
koje mogu obavljati djelatnost trgovine na neprofitne pravne osobe, ovim prijedlogom Zakona omogućava se istima da bez ishođenja minimalno tehničkih uvjeta, a sukladno posebnim propisima radi ostvarivanja svojih ciljeva zbog kojih su i osnovane, mogu obavljati sve djelatnosti koje su utvrđene statutom, osim onih koje su zakonom izričito zabranjene. Zakonodavac nije imao namjeru niti je svojim odredbama izjednačio neprofitne pravne osobe s trgovačkim društvima, odnosno s pojmom trgovca u smislu obavljanja djelatnosti trgovine sa svrhom da prodajom bilo koje robe neprofitna pravna osoba ostvaruje određeni prihod. Neprofitne pravne osobe, dakle,
mogu obavljati prodaju robe koja je u izravnoj vezi sa svrhom ostvarivanja njihovih ciljeva. Nastavno na navedeno, za obavljanje te prodaje, neprofitne pravne osobe ne moraju ishoditi
minimalno tehničke i druge uvjete. Isto tako, a vezano uz neprofitne pravne osobe, odredbom članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, kojom se mijenja i dopunjuje
članak 10. Zakona o trgovini, uvodi se odredba vezana uz mjesto gdje će te osobe obavljati trgovinu na malo izvan prodavaonice pa je tako navedeno da su to prostori kulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških, znanstvenih i drugih javnih ustanova te prostori koji se smatraju
zaštićenim područjem prirode.

Pokretna prodaja

Nadalje, odredbom članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini određuje se, kao novela ovih izmjena, mogućnost prodaje robe kroz pokretnu prodaju, uz ispunjenje uvjeta propisanih odlukom predstavničkog tijela grada ili općine na čijem području se pokretna prodaja obavlja s ciljem opskrbe stanovništva na specifičnim i udaljenim područjima nedovoljno opskrbljenim maloprodajnim kapacitetima. U tom smislu daljnje izmjene vezane uz taj članak odnose se isključivo na usklađenje pravnog izričaja pri označavanju nadležnog tijela za donošenje predmetne odluke.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRoščići sa šunkom
Sljedeći članakSlana mesna pita
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.