Glavna značajka povrtnih vrsta koje uzgajamo na armaturi ili bilo kojem drugom obliku potpore je dugačka, puzajuća stabljika. Bez potpornja rajčica bi puzala po tlu, a plodovi bi bili zaprljani tlom i „laka“ poslastica za puževe i druge gmižuće štetočine. Tako se često u povrtnjacima mogu vidjeti mahune, grašak, krastavci, rajčica, pa čak i tikvice i lubenice koje se penju u vis.
Neke vrste povrća imaju vitice koje kad se dohvate nekog predmeta, počnu ga obavijati i tako dalje rastu. Na taj način se uzgaja krastavac i grašak za koje vrtlari izrađuju i postavljaju okomito položene letvice, žice, grane, mreže i špage. Najčešće se postavlja mreža visine 1,2 m koju pričvrstimo na noseće stupove. U početku izdanke privežemo za mrežu koji će se dalje sami ispreplitati i rasti po njoj. Tikvice iz porodice Cucurbitaceae često možemo vidjeti kako rastu po tlu bez ikakvog potpornja i svojim vriježama ulaze u gredice s drugim povrćem. Postavljanjem potpornja kao za krastavce njihova dugačka puzajuća stabljika će se penjati u vis, a plodovi će ostati suhi i čisti nakon kiše.
Za visoke sorte graha mahunara i zrnaša postavljaju se tanki stupići do 2 m visine (drveni, plastificirani, pocinčani, od bambusa) ili mreža kao za krastavce visine 1,8 m. Grah se svojim povinutim vrhovima stabljike hvata za oslonac i obavija ga. U početku penjanja graha jači vjetar može lako izbaciti mlade izboje sa oslonca, pa ih se može privezati vezivom. Visoki grah se često sadi u združenom usjevu sa kukuruzom, gdje čvrsta stabljika kukuruza služi kao oslonac nježnim biljkama graha.
Potporanj za rajčicu
Za rajčicu se koriste stupići (kolci) visine 1,80 m, a postavljaju prilikom sadnje presadnica. Kako biljka rajčice nema vitice, stupić joj služi kao oslonac za rast. Stabljiku rajčice vežemo tijekom cijele vegetacije za stupić na više mjesta, tako da stabljika bude nekoliko centimetara od samog stupića. Kao oslonac, rajčici može poslužiti i žica. Nekoliko redova žice se rastegne između potporanja na gornjoj razini biljke, za koju je vežemo vezivom.
Razni materijali i prednost armatura
U povrtnjaku se dosta koriste stupovi i kolci izrađeni od drva (akacija, kesten, stari kolci iz vinograda). Vijek trajanja takvih drvenih kolaca je oko 2-3 godine, što ovisi i o tipu tla. Njihova trajnost može se produžiti impregnacijom, tj. zaštitom drva izlaganjem sušenju i impregnacijskom sredstvu. Tako impregnirane stupove karakterizira povećana otpornost protiv biljnih i životinjskih napada te atmosferskih utjecaja. Vijek trajanja im može biti i duži od 10 godina. Prednost uzgoja povrća na armaturi je velika ušteda prostora u povrtnjaku čime dobivamo slobodne površine za uzgoj drugog povrća. Kod uzgoja na mreži plodovi krastavca su manje gorki što bitno utječe na kvalitetu samog proizvoda za tržište.
U usporedbi s klasičnim načinom uzgoja, na mreži se može postići do 60 % veći urod jer je oprašivanje lakše, a time i uspješnije. Ujedno, biljka koja raste okomito uz potporanj ima više lisne površine koja se nalazi u povoljnom položaju prema sunčevoj svjetlosti što rezultira pojačanom fotosintezom i opet većim urodom nego u klasičnom uzgoju. Okomiti uzgoj i rast biljaka stvara prozračnost u nasadu te je smanjena pojava gljivičnih bolesti (plamenjača). Mahune, rajčice i krastavce lakše je i mnogo brže ubirati u stojećem položaju nego čučeći, a plodovi nisu zaprljani zemljom.
Stupove i stupiće izrađene od pocinčanog ili čeličnog lima karakterizira velika čvrstoća i bočna stabilnost, što drveni nemaju. Lako se postavljaju i zabijaju u tlo, a vijek trajanja im je duži od 30 godina (vruće cinčani), a obični pocinčani 15-20 godina. Vijek trajanja može biti i kraći, jer ovisno o tipu tla i pocinčani stupovi mogu korodirati i propasti. Dio pocinčanog stupa koji se zabija u tlo može se premazati impregnacijskim sredstvom da im se produži vijek trajanja. Mogu se i nabaviti plastificirani pocinčani stupići kojima plastificirani sloj produžuje vijek trajanja. Metalni stupovi se mogu lako reciklirati.
Vezivo za vrt
U uzgoju povrća, osobito u zaštićenim prostorima, praktično i neophodno je osigurati biljci dovoljnu i laganu podršku za rast, stoga se koristi polipropilensko vezivo (PP) koje ima više namjena u poljoprivredi, industriji, domaćinstvu i širokoj potrošnji, budući da je izuzetne čvrstoće i može služiti za razna vezanja, a primjereno je i za pakiranje namirnica. Nakon sadnje presadnica iznad redova rajčice postavi se armatura s koje se na svaku biljku spušta vezivo i lagano priveže za stabljiku.
Kako biljka raste stabljika se omata oko veziva. Kod vezanja treba imati na umu da stabljika raste u širinu, stoga je potrebno ostaviti dovoljno mjesta kako se vezivo porastom stabljike ne bi urezalo i tako spriječilo normalan protok vode i hraniva. Osim omatanja oko veziva, stabljike se mogu za vezivo učvrstiti prstenastim plastičnim kopčama za što je potrebno manje vremena. S obzirom da plava boja privlači tripse, jednog od opasnih štetnika povrća, preporuča se bijelo vezivo za privezivanje rajčice, paprike, patlidžana i ostalih kultura u zaštićenim prostorima. Polipropilensko vezivo koristi se često i za vezanje vinove loze.
