Najvažnije su bolesti agruma tijekom vegetacije: trulež korijenova vrata ili gumoza, exokortis ili viroid ljuštenja kore i tristeza virus agruma.

Trulež korijenova vrata ili gumoza (Phytophthora citrophthora i P. nicotianae)

Jedna je od najvažnijih ali i najopasnijih gljivičnih bolesti agruma u cijelom svijetu. Najosjetljivije vrste agruma na ovu bolest su limun, mandarina i slatka naranča. Bolest agruma se osobito javlja za kišnih godina.

Simptomi bolesti agruma

Karakteristični su znakovi bolesti trulež i odumiranje stanica u zoni korijenova vrata. Odnosno na prijelazu iz podzemenog u nadzemni dio stabla. Kao posljedica napada javlja se obilna gumoza po cijelom stablu, pa se bolest zbog toga često naziva i gumoza agruma. Zbog jačeg intenziteta zaraze, može doći i do potpunog sušenja biljke.

Suzbijanje bolesti

Prije svega trebaju se provoditi preventivne mjere prilikom bolesti agruma. Od njih je najvažnije korištenje otpornih podloga za razmnožavanje, kao što su vrste podloga od Poncirus trifoliata i od gorke naranče (Citrus aurantium) Od izravnih kemijskih žaštitnih mjera za bolesti agruma, prema iskustvima iz svijeta najbolje je koristiti fungicide, i to uglavnom zalijevanjem oko stabla u zoni korijena.

Takvi su fungicidi primjerice: fenilamidi(metalaksil, benalaksil, pr. preparati Metaxyl MZ 72 WP, Ridomil Gold MZ 68 WP i dr.,) koji se koriste triput godišnje u razmacima od 2 do 3 mjeseca, počevši od proljeća do jeseni, a osim njih mogu se koristitibakreni fun-gicidi. U istu svrhu mogu se koristiti i fungicidi iz skupine Etil fosfonata (Al fosetil, pr. preparati Aliette flash WG, Aliette WP, Avi WP, Topic WP i dr.), kojima se može tretirati bilo za zalijevanje ispod stabla u zoni korijena ili za folijarno prskanje.

Prethodni članakTragopani – najljepši među fazanima
Sljedeći članakDvojbe jesenskog spremanja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.