Kupusnjače ubrajamo među najvažnije povrtne kulture po proizvodnji i površinama u svijetu. Uz korove, nematode, neželjene kukce i štete od niske divljači (hrčak, zečevi), uspješna proizvodnja kupusnjača je ugrožena različitim gljivičnim i bakterijskim bolestima.

Budući da se neke domaće vrijedne eko-populacije kupusa proizvode vlastitim odabirom, selekcijom i izolacijom majčinskih biljaka (npr. Varaždinsko zelje), te izravnom sjetvom na gredice i uzgojem presadnica “golog” korijena. Bolesti kupusnjača koje se često prenose sjemenom predstavljaju važan ograničavajući čimbenik proizvodnje.

Ekonomska štetnost

Njihova ekonomska štetnost osobito je naglašenija ako se sjeme iz takve proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima ne raskužuje. Odnosno nije zaštićeno od brojnih poremećaja. Među 18 različitih gljivičnih i 2 bakterijske bolesti koje se prenose sjemenom kupusnjača, najčešće su uzročnici plamenjače (Peronospora parasitica), koncentrične pjegavosti (Alternaria brassicae, Alternaria brassicicola). Također i bakterijska tamna trulež žilnog staničja ( Xanthomonas campestris pv. campestris).

Zajedničke bolesti

Budući da kupusnjače ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se “zajedničke” bolesti kupusnjača prenose s jednog usjeva na drugi (npr. Alternaria spp., Phoma lingam, Pyrenopeziza ili Cylindrosporium). U tom se slučaju ekonomske štete povećavaju. Nažalost, uz neke bakarne pripravke (Bordoška juha, Modra galica, Plavi kamen, Rame Caffaro WP) sve do sredine 2011. dopuštenje za folijarno tretiranje usjeva kupusnjača u našoj zemlji imao je samo pripravak Signum DF (piraklostrobin & boskalid), u količini 1,0 kg/ha uz karencu 21 dan. Odlično suzbija bolesti iz skupine pjegavosti, te sivu plijesan i bijelu trulež.

Bolesti polijeganja rasada

Opasnost od bolesti polijeganja rasada je bitno veća ako iz nezaštićenog sjemena uzgajamo prijesadnice golog korijena na otvorenim gredicama. Tada se na polegnutim biljčicama nalazi nekoliko parazita (Pythium spp., Rhizoctonia solani, Olpidium brassicae, Alternaria brassicae i Phoma lingam). Da bi se izbjegao rizik pojave “padavice mladenačkog stadija rasada” koriste se sterilizirani supstrati pri punjenju kontejnera ili se prije sjetve zemlja u klijalištu kemijski tretira (dazomet, formalin). Odnosno parcijalno se više puta zalijeva otopinom fungicida (npr. kaptan, mankozeb, propamokarb, metalaksil-M). Zdravstvenim pregledima rasada posljednjih su godina u kupusnjačama najčešće primijećeni simptomi padavice, vrlo rane plamenjače i pjegavosti lišća. No naknadno su u polju najveće ekonomske štete zabilježene od bakterijske tamne truleži žila kupusnjača.

Premda pjegavosti iz skupine Alternaria spp. često srećemo u poljima, ekonomski su vrlo štetne za kineski kupus. Njega je nemoguće uzgojiti bez kvalitetne zaštite od ove bolesti. U ranom uzgoju kupusnjača značajan problem zadnjih godina postaje plamenjača, a u ljetnom uzgoju koncentrična pjegavost. Zadnjih sezona sjemenom cvjetače ili karfiola je unesena novija bolest koja u pravilu uzrokuje palež lišća. No mogu biti napadnute stabljika i cvijet karfiola. Uzročnik je gljivica Pyrenopeziza brassicae ili Cylindrosporium concentricum, a osnovni je domaćin ove opasne bolesti uljana repica. Problem je veći u tome što se standardnim tretiranjem sjemena dopuštenim fungicidima (thiram, iprodion) ova bolest neuspješno suzbija.

Prethodni članakSijati nove travnjake ili obnavljati postojeće izravnom sjetvom
Sljedeći članakPastrva i račići s povrćem
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.