Brojni ekotipovi brokule iz Italije posljednjih 30-ak godina širili su se dosta brzo u mnogim europskim zemljama. Na našim prostorima brokula se odavno proizvodi u dubrovačkom primorju, pod imenom KAVULIN ili KAULIN. U proizvodnji ovog područja sudjeluje nekoliko ekotipova (Kao nasljedo izmijenjeni oblik biljke), koji su vjerojatno preneseni iz Italije. Naš naziv brokula nastao je od talijanskog “broccoli”.

Hranidbena i ljekovita svojstva

Od brokule se za prehranu rabe cvat i gornji dio cvjetne stabljike, dakle jedri i sočni dio koji nosi cvat. U pripremi jela, prvo se u slanoj vodi kuha narezani dio cvjetne stabljike (dužine 10 do 15 min.), a onda sam cvat brokule, svega nekoliko minuta. Nakon kuhanja priprema se kao salata uz dodatak octa (kvasine) i maslinova ulja (po želji), ali se može začiniti i maslacem ili majonezom i prženim mrvicama. Brokula se može konzervirati – zamrzavanjem. Hranidbena vrijednost brokule veća je nego u cvjetače, što se posebice odnosi na bjelančevine (proteine), vitamine i mineralne tvari, B-karoten, aminokiseline i visoko značajan antikancerogeni čimbenik. Brokula je biološki slična cvjetači, pa se i nju proizvodi zbog istih razloga.

Za klijanje sjemena i nicanje biljčica, optimalna je temperatura oko 20° C, a maksimalna 35° C. Minimalna temperatura rasta je 5° C, a otpimalna 15 – 18° C. U kraćem razdoblju nakon sjetve i sadnje bit će povoljnije nešto više temperature (20 – 24° C). U povoljnim uvjetima vegetacije vršni se cvat zameće nakon 20 – 25 listova. Ako je temperatura viša od 22° C moguće je da će se produljiti vegetativni stadij i povećati broj listova do zametanja cvata. U doba oblikovanja vršne cvati nije dobro da se temperatura povisi, jer će tada cvat ostati sitniji, brže će se razrahliti i cvjetovi će se brže otvarati.

Prethodni članakGljive u rano proljeće
Sljedeći članakNatapanje u zaštićenim prostorima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.