Što je značenje imena? Kada se spomene ime “Yam”, nastaje mala zabuna. Ono što se spominje kao “Yam” u stvari su varijeteti slatkog krumpira. Pravi “Yam” je jestivi korijen pun škroba. Slatki krumpir je gladak, s kožom koja može varirati u boji, ovisno o varijetetu, od blijedo žute do intenzivno ružičaste i jarko narančaste. Boja mesa može biti od blijedo žute do ružičaste, crvene ili narančaste.

Uzgoj slatkog krumpira

Poljoprivrednik prije sadnje slatkog krumpira prvo treba odlučiti koji će varijetet uzgajati. Varijeteti se razlikuju po boji i tipu kože. Primjerice, popularni varijetet ima narančastu koru s narančastim mesom i proizvest će nekoliko izdanaka, ali to je srednje dozrijevajući slatki krumpir visokog prinosa. Narančasti/narančasti slatki krumpir najčešće je uzgajani varijetet, zauzima 70 % površine zasađene slatkim krumpirom u Hrvatskoj.

Kod odabira sjemenog materijala treba imati na umu za koju boju i čvrstoću mesa i kore se odlučujemo. Kad poljoprivrednik odabere varijetet slijedi sadnja prijesadnica. Uzgajaju se potkraj ožujka. Izraste zdrava i otporna sadnica, spremna za presađivanje u polje rano u svibnju. Najpraktičniji tip sadnje za većinu uzgajivača je “field bed” pokriven plastikom, iako se koriste i drugi načini, pr. staklenici itd.

Kod proizvodnje slatkog krumpira najvažniji je sastav tla, kako bi se izbjeglo prenošenje bolesti ili nametnika s prijašnjih kultura. Treba izabrati dobro drenirano, pjeskovito ilovasto tlo, koje za uzgoj slatkog krumpira nije korišteno najmanje tri godine. Općenito je poznato i prihvaćeno da će zemlja koja daje visok urod duhana dati i visok urod slatkog krumpira. Također, duboka i pjeskovita tla uvijek će dati slatki krumpir najbolje uobličen i dobrog izgleda.

Za proizvodnju visokih priroda slatkog krumpira mora se osigurati zemlja sa svim hranjivim svojstvima potrebima biljci. Nematode i zemlja šalju se na testiranje kako bi se odredila količina vapna, gnojiva i nematocida koji trebaju biti dodani zemlji. Nakon što je polje odabrano i zemlja pripremljena sve je spremno za sadnju.

U međuvremenu su sjemenke-korijeni pustili izdanke i spremni su za rezanje. Kod mladica koje se presađuju u polje najvažnije je da nemaju insekata, ali je važna i njihova veličina. Najbolje su biljke 10 cm duge, sa 8 ili više listova.

Presađivanje u polje treba početi čim biljke dozore a temperatura zemlje na 10 cm iznosi 18 °C tijekom 4 dana. Idealno vrijeme sadnje je od 1. do 15. svibnja, ali se saditi može i nakon 15. svibnja, i to rano dozrijevajuće kulture. Nakon sadnje slatki krumpir treba zaštititi od nametnika i korova. Problemi s insektima mogu se izbjeći dobrim upravljanjem poljem, rotacijom usjeva, programom zdravog sjemena, upotrebom rezistentnih varijeteta, propisanom i pravilnom berbom, sanitacijom, liječenjem i skladištenjem.
Prethodni članakBolesti borovnica i brusnica
Sljedeći članakBolesti kupusnjača
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.