Sirak se rabi za hranidbu domaćih životinja zelenom masom i zrnom, u prehrani ljudi, industriji za proizvodnju alkohola, sirupa, škroba i dr., te u izradi četki i metli.
U ovisnosti o namjeni i uporabi sirak se dijeli na 4 vrste:
– Sudanska trava

Rabi se u stočarstvu za proizvodnju sijena, te za proizvodnju zelene mase kojom se može neposredno hraniti stoka, a možemo ga i silirati.
– Tehnički sirak
Rabimo ga za proizvodnju četki i metli, pa je kod njega vrlo bitno da metlica ima dugačke grane i da je čvrsta. Kod njega je urod sjemena manji. Sjeme koje dobijemo koristimo u hranidbi domaćih životinja.
– Za zrno
Kod njega je zrno bez pljevica, vrlo je kvalitetno i daje dobar prinos. Koristimo ga za hranidbu domaćih životinja.
– Šećerni sirak
Visoke je stabljike čija srž sadržava puno soka s visokim postotkom šećera, pa ga koristimo za proizvodnju sirupa koji je dobar za izradu pekmeza, pekarskih proizvoda i dr. Prigodom sjetve minimalna temperatura tla ne smije biti niža od 12 °C.
Plodored
Sirak treba uzgajati u plodoredu. Dobri predusjevi za sirak su: zrnate mahunarke, okopavine, strne žitarice i druge kulture. Nakon sirka najbolje je uzgajati proljetne kulture jer je nakon njega ujesen teško kvalitetno pripremiti tlo. Naime, ostavlja veliku količinu organske mase koja će do proljeća ipak biti djelomice razgrađena pa će i priprema tla biti lakša. Zbog svoga izrazito razvijenoga korijena velike snage upijanja, možemo ga uzgajati i na lošijim, sušnim tlima gdje će dati zadovoljavajuće rezultate.
Obrada tla
Osnovnu obradu
tla, tj. oranje treba obaviti kod težih tala ujesen, a kod lakših, pjeskovitih u proljeće mjesec dana prije sjetve. Oranje obaviti na dubinu 20 cm, a prethodno bi trebalo tlo dubinski ispodrivati na 35 – 40 cm.
Dopunsku obradu obavitita koda prvi put u proljeće 2 – 3 tjedna prije sjetve površinu prijeđemo tanjuračama, drljačama, sjetvospremačem, zatim ostaviti tlo 10 – 15 dana da korovi krenu, te ponovno obaviti prethodni postupak kako bismo korove uništili i tako sirku omogućili da dobije bitku s njima.
Gnojidba
Gnojidbu sirka obaviti gnojivima organskog podrijetla kao što su: stajska gnojiva, komposti, gnojnica, gnojovka i dr.
Za osnovnu gnojidbu koristi ti poluzreo stajnjak koji ćemo u osnovnoj obradi zaorati ili zatanjurati. Količina stajnjaka treba biti 20 – 30 tona po hektaru.
Za prihranu sirka najbolje je rabiti gnojnicu. Prvu pri hranu trebalo bi obaviti 2 – 3 tjedna poslije sjetve, a količina gnojnice treba biti 15 000 – 25 000 litara po hektaru. Drugu prihranu obaviti kada su biljke sirka visine oko pola metra u količini 15 000 – 20 000 litara gnojnice po hektaru. Gnojnica koju koristimo za prihranu treba biti razrijeđena s vodom u omjeru od 1 : 2 do 1 : 3. Prihranu obaviti neposredno prije kultivacije, a najbolje istovremeno kako bi se spriječio gubitak hranjiva.

Prethodni članakŠipak – hrana i lijek za perad
Sljedeći članakPripravljanje pršuta u kućanstvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.