""

Posljednjih godina u većini poljoljekarni i vrtnih centara moguće je nabaviti različite supstrate i kotejnere za proizvodnju presadnica. Time je značajno olakšana proizvodnja presadnica za vlastite potrebe, odnosno za proizvodnju povrća u vlastitom vrtu. Smanjena je potreba za kupnjom presadnica na tržnici.

""

No, osim repromaterijala, za uspješan uzgoj biljci je potrebno osigurati dovoljno topline, vode i svjetla. Tko ima mogućnost, presadnice za vlastiti vrt može uzgojiti u zimskom vrtu ili malom plasteniku, pri čemu treba obratiti pažnju na minimalne temperature. Optimalne temperature za uzgoj presadnica prikazane su u tablici. Opasnost od minimalnih temperatura je isključena ako se kontejneri ili sandučići s posijanim sjemenom drže na prozorskoj dasci. Pri uzgoju u kući, problem može biti nedostatak svjetla, što dovodi do izduživanja biljčica, tako da je potrebno birati osunčane prozore. Kontejnere je dobro umotati u alufoliju kako bi spriječili rasipanje vode. Ručna sjetva se može obaviti u sandučiće napunjene supstratom na razmak redova 3 do 5 cm i 1 do 2 cm u redu u kontejnere s 200 do 400 lončića. U uzgoju presadnica celera i plodovitog povrća (rajčice, paprike, patlidžana) provodi se pikiranje biljčica, odnosno, presađivanje na veći razmak u stadiju razvijenih kotiledona ili kasnije u stadiju jednog do dva prava lista. Svrha pikiranja je proizvesti kvalitetnije presadnice. Biljčice prolaze svojevrsni stres, koji dovodi do kratkotrajnog zastoja u rastu, što se očituje u skraćenju i debljanju stabljike. Kidanje vrška korijena stimulira pojavu postranih korjenčića. Kontejneri je potrebno odignuti od površine (podložiti ih), kako bi se spriječilo prorastanje korijena kroz otvor na dnu i potaklo savijanje glavnog korijena unutar lončića i razvoj postranih korjenčića. Rajčica i patlidžan se pikiraju u kontejnere s 40 lončića, a paprika u kontejnere sa 60 ili 84 lončića. Celer se pikira u kontejnere sa 160 lončića. Vrste koje se uzgajaju bez pikiranja siju se kako slijedi: krastavci u kontejnere s 40 lončića, salata 160 lončića, kupusnjače 209 lončića.

""

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZa podizanje nasada šjiva, navodnjavanje i mehanizaciju isplaćen novac iz IPARD-a
Sljedeći članakSkupljanje prazne ambalaže SZB u svibnju
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.