""

Posljednjih godina u većini poljoljekarni i vrtnih centara moguće je nabaviti različite supstrate i kotejnere za proizvodnju presadnica. Time je značajno olakšana proizvodnja presadnica za vlastite potrebe, odnosno za proizvodnju povrća u vlastitom vrtu. Smanjena je potreba za kupnjom presadnica na tržnici.

""

No, osim repromaterijala, za uspješan uzgoj biljci je potrebno osigurati dovoljno topline, vode i svjetla. Tko ima mogućnost, presadnice za vlastiti vrt može uzgojiti u zimskom vrtu ili malom plasteniku. Pri čemu treba obratiti pažnju na minimalne temperature. Optimalne temperature za uzgoj presadnica prikazane su u tablici. Opasnost od minimalnih temperatura je isključena ako se kontejneri ili sandučići s posijanim sjemenom drže na prozorskoj dasci. Pri uzgoju u kući, problem može biti nedostatak svjetla. To dovodi do izduživanja biljčica, tako da je potrebno birati osunčane prozore.

Kontejnere je dobro umotati u alufoliju kako bi spriječili rasipanje vode. Ručna sjetva se može obaviti u sandučiće napunjene supstratom na razmak redova 3-5cm i 1-2cm u redu u kontejnere s 200-400 lončića. U uzgoju presadnica celera i plodovitog povrća (rajčice, paprike, patlidžana) provodi se pikiranje biljčica. Odnosno, presađivanje na veći razmak u stadiju razvijenih kotiledona ili kasnije u stadiju jednog do dva prava lista. Svrha pikiranja je proizvesti kvalitetnije presadnice. Biljčice prolaze svojevrsni stres, koji dovodi do kratkotrajnog zastoja u rastu, što se očituje u skraćenju i debljanju stabljike.

Kidanje vrška korijena stimulira pojavu postranih korjenčića. Kontejneri je potrebno odignuti od površine (podložiti ih), kako bi se spriječilo prorastanje korijena kroz otvor na dnu i potaklo savijanje glavnog korijena unutar lončića i razvoj postranih korjenčića. Rajčica i patlidžan se pikiraju u kontejnere s 40 lončića, a paprika u kontejnere sa 60 ili 84 lončića. Celer se pikira u kontejnere sa 160 lončića. Vrste koje se uzgajaju bez pikiranja siju se kako slijedi: krastavci u kontejnere s 40 lončića, salata 160 lončića, kupusnjače 209 lončića.

""

Prethodni članakZa podizanje nasada šjiva, navodnjavanje i mehanizaciju isplaćen novac iz IPARD-a
Sljedeći članakSkupljanje prazne ambalaže SZB u svibnju
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.