Naime, poznato je da se prasad rađa s velikim kapacitetom za brzi rast, ali s probavnim sustavom toliko dozrelim da je u prvih nekoliko dana života sposobna najbolje iskorištavati krmačino mlijeko koje sporo prolazi kroz probavni trakt i dulje je izloženo djelovanju probavnog procesa. No, mlijeko krmače podmiruje potrebe prasadi za hranjivim tvarima (osim željezo) samo u prva dva tjedna života. Već od početka trećeg tjedna sposobnost razvoja prasadi veća je od rasta što ga mogu postići dobivenom količinom mlijeka. Zbog toga nije teško zaključiti da prasad treba vrlo rano početi prihranjivati dopunskom hranom, što ovisi o vremenu kada je želimo odbiti.
Kako je najčešća praksa odbijanja prasadi u dobi sa tri tjedna, praktična iskustva govore da s prihranjivanjem prasadi treba započeti najkasnije nakon navršenoga prvog tjedna života. Pritom prihranjivanje započinje krmnom smjesom visoke koncentracije probavljivih hranjivih tvari – predstarterom. To je krmna smjesa sa 22 posto bjelančevina, a proizvodi se (kao uostalom sve kompletne krmne smjese za hranidbu prasadi) u tvornicama stočne hrane. Zadaća ovakvog načina hranidbe je da se prasad privikne na uzimanje suhe hrane, podmiri povećana potreba prasadi za hranjivim tvarima i ubrza razvoj odgovarajućih enzima u probavnom sustavu, životinjama potrebnima za kasniji prijelaz iz mlijeka na krutu biljnu hranu.
Predstarter se najčešće daje u peletiranu obliku, jer se na taj način omogućuje bolje uzimanje hrane. Osim toga, manji je rasap hrane od smjese koja se daje u brašnatom obliku. Razvojem prasadi potrošnja predstartera se po jedinki postupno povećava, pri čemu svakako veliku ulogu igra smanjivanje mliječnosti krmače. Primjerice, prasad dnevno u drugom tjednu pojede oko 20 g predstartera, a u trećem oko 100 grama iste krmne smjese. Predstarter se u hranidbi prasadi koristi još 7 – 10 dana nakon odbića. Na taj način se izbjegava tzv. hranidbeni stres, koji uz neizbježan stres zbog odbića može za prasad biti vrlo štetan. Stoga se predstarter u tom razdoblju postupno zamjenjuje krmnom smjesom – starterom. Potonja je smjesa nešto jednostavnijeg sastava i sadrži oko 20 posto sirovih bjelančevina. Njome se prasad odbijena s tri tjedna hrani do otprilike 42. dana života, odnosno dok ne postigne tjelesnu težinu od 15 kg.
Poslije 42. dana života prasad se hrani smjesom za životinje u porastu, odnosno grover smjesom. Tu se krmnu smjesu upotrebljava sve do stavljanja prasadi u tov, tj. dok ne dostigne tjelesnu težinu od 25 kg ili do izdvajanja za rasplod.

Prethodni članakPriprema pašnjaka i stoke za proljetnu ispašu
Sljedeći članakUzgojni oblici voćaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.