Sve to može motivirati naše uzgajatelje da osim rasne peradi drže i po nekoliko prepelica. Pritom ne treba u prvom planu misliti na gospodarsku korist, nego na radost uzgoja i drugih vrsta peradi.

Pripitomljavanje japanskih prepelica potječe još iz 13. stoljeća. U to doba one su uzgajane kao ptice pjevice. Nije poznato je li se pripitomljavanje dogodilo u Japanu. Navodi se, naime, da su Japanci uvozili već pripitomljene prepelice iz Kine i Koreje. Stoga, njezin naziv ne znači istodobno da je ona baš iz Japana. U gospodarskom uzgoju u međuvremenu su se dogodile određene selekcije s obzirom na nesivost i mogućnost tovljenja. Usto se radi i o posebnim bojama. Japanska prepelica se u tehničkom smislu odlikuje prilično nemasnim mesom. Ni fazan joj u tome nije ravan, a kamoli druga domaća perad.

Nesilice

Kod ove selekcije osobito je zanimljiva njihova rana zrelost. Najkasnije sa sedam tjedana, a većinom i ranije prepelica je spolno zrela. To znači da nakon najviše 17-dnevnog inkubiranja jaja iz jednog 10 g teškog pileta nastane odrasla prepelica od 110 g i počinje nositi jaja. Starije prepelice su teže, oko 125 g. Posebne linije za nesilice u razdoblju od 200 dana proizvode i do 160 jaja. U dobi od otprilike 28 tjedana sposobnost nesenja opada. Godišnja učinkovitost iznosi oko 300 jaja. Takav uspjeh u nesenju zahtijeva dakako ispravno držanje prepelica s režimom svjetla, stalnom temperaturom i posebnom hranidbom.

Tko želi prodavati prepeličja jaja mora izgraditi izravno prodajno tržište. Cijena jaja, ovisi o sezoni (potražnji) varira između 1 do 2 kune. Oko Uskrsa potražnja obično jače poraste. Ciljanim menadžmentom prodaja bi se trebala održavati na solidnoj razini. Masa jednog jaja je između 10 i 14 g. Po okusu su prepeličja jaja slična kokošjima i pripravljaju se na različite načine. Zbog svoje male težine omiljen su sastojak plata na domjencima ili služe kao prilog salatama. Kapacitet nesenja jaja japanske prepelice razvijen je tek u 20. stoljeću. Pro izvodnja prepeličjih jaja u Japanu je golema. Farme prepelica polumilijunskog grada Toyohashija pro izvode dnevno oko 1,3 milijuna jaja. Posebne farme drže u pravilu od 20.000 do 30.000 nesilica.

Japanska prepelica za tov

Osim što nesu jaja, prepelice se mogu i toviti. Za tov, nažalost, nisu prikladne nikakve lagane linije nesilica. Ovdje se traži masa. Zato su pogodne teške prepelice koje su poznate od šezdesetih godina prošloga stoljeća. Postižu 50 posto veću tjelesnu težinu od prepelica nesilica. Od drugog do četvrtog tjedna života rast ovih prepelica je najintenzivniji. Optimalna opskrba vitaminima i mineralima najbolje pomaže njihovu razvoju. U dobi od tri tjedna može se razaznati spol prepelice. Tko pri govoru o tovljenju pomisli na pjetliće, loše će proći ako je riječ o prepelicama. Tu, naime, kokice teže više, a jači spol zaostaje. Čovjek bi mogao naprečac zaključiti da su pjetlići kod prepelica beskorisni u gospodarskom smislu.

Prethodni članakSkupljanje abmalažnog otpada SZB za 2018.
Sljedeći članakCvijetnjak naših baka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.