Sunćanica (Macrolepiota procera) jedna je od poznatijih i rado korištenih gljiva. Klobuk sunčanice potpuno razvijen promjera je i do 30 cm, a u mladih, još nerazvijenih gljiva, kuglast ili jajolik. Središnji dio klobuka je ispupčen, a površina sivosmeđe boje i prekrivena vlaknatim ljuskama tamnosmeđe boje. Listići su gusti, bijele boje i ne dodiruju stručak, već su od njega odvojeni uskim žljebom. Stručak je vrlo dug i do 30 cm, okrugao, šupalj tvrd i na dnu kuglasto proširen. Površina stručka prekrivena je smeđim pjegama, a na njegovom gornjem dijelu nalazi se pokretni prsten. Meso je bijelo i karakteristična mirisa. Sunčanica je jesenska gljiva i raste u miješanim šumama, a često i na rubovima šikara, posebice bagrema. Vrlo kvalitetna gljiva, a koristi se samo klobuk. Priprema se na razne načine, najčešće pohanjem.
Ljubičastozelena krasnica (Russula cyanoxantha) svakako je najraširenija vrsta krasnica. Klobuk je u mladih gljiva poluloptast, poslije se raširi i u sredini je uvijek udubljen. Promjer klobuka je 5 – 12 cm. Boja klobuka je vrlo promjenljiva. Osnovna boja je ljubičastozelena, ali često je zelenkasta ili okeržuta. Listići su potpuno bijeli, gusti, mekani, a karakteristično je da se savijaju ako preko njih prijeđemo prstom. Stručak je dug do 10 cm, debeo i potpuno bijele boje. Meso je bijelo i kao kod svih krasnica krhko, bez mirisa.
Ljubičastozelena krasnica raste u bjelogoričnim i miješanim šumama i pojavljuje se već u lipnju pa sve do jeseni.
Može se pripremati na razne načine, vrlo je kvalitetna gljiva.
Puza (Armillariella mellea) ima mesnat klobuk promjera 5 – 10 cm. U mladih gljiva klobuk je konveksan, a poslije postane ravan s blago spuštenim rubom. Površina klobuka je u osnovi žuta i prekrivena tamnim čehicama. Listići su gusti, prirasli uz stručak ili se spuštaju niz njega. U mladih gljiva listići su bjelkasti, a poslije postaju svijetlosmeđi. Stručak je u donjem dijelu odebljao, a ispod klobuka na njemu se nalazi bjelkasti vjenčić na čijem se gornjem rubu nalaze žutosmeđe ljuskice.
Puza je česta gljiva i raste u većim ili manjim nakupinama na panjevima graba i hrasta, a često i na panjevima crnogorice. Za jelo se koriste samo klobuci. Izvrsne su za juhu od gljiva. Teže su probavljive pa ih je dobro miješati s drugim gljivama.
Proljetni vrganj (Boletus edulis) ima klobuk promjera 10 – 18 cm i prekriven baršunastom kožicom boje lješnjaka, iako nisu rijetki primjerci sa smeđežutom i nešto tamnijom bojom klobuka. Cjevčice su okrugle, duge 8 – 30 mm. Kod mladih gljiva su bijele, a poslije postaju autozelene, kod starih poprime maslinastozelenu boju. Stručak je dug 7 – 15 cm, čvrst, pun, u početku trbušast, a poslije izdužen. Površina stručka je bijela ili svijetlosmeđa, prekrivena sitnom mrežicom od bijelih vlakana.
Kod mladih primjeraka meso ove gljive je čvrsto, a poslije postaje spužvasto. Bijele je boje, a kod sušenja izrazito aromatično.
Proljetni vrganj raste od proljeća do jeseni u bjelogoričnim šumama hrasta, bukve, kestena i graba. Čest je i na rubovima šuma.
Vrlo kvalitetna gljiva, ali često u starijih primjeraka napadnuta crvima.
Turćin (Leccinum aurantiacum) je česta jesenska gljiva. Klobuk je pravilan, poluloptast, prekriven crvenosmeđom ponekad narančastom kožicom. Ispod klobuka nalazi se plodište građeno od vrlo dugih cjevčica. U početku su bijele, a u starijih primjeraka sive. Meso klobuka je debelo, tvrdo, bijelo, a na prerezu ubrzo mijenja boju od crvenkaste preko plave do gotovo crne. Stručak je valjkast, pun, tvrd i u donjem dijelu zadebljao. U osnovi, površina klobuka je bijela i prekrivena žućkastosmeđim čehicama.
Turčin je jesenska gljiva iako se pojavljuje već i ljeti. Obično raste ispod topola, ali je čest i u miješanim listopadnim šumama. Vrlo kvalitetna gljiva, nikada nije crvljiva. Kod kuhanja često potamni, ali to nimalo ne mijenja njegovu odličnu kakvoću.
Grabov djed (Leccinum griseum) u mladosti ima poluloptasti klobuk koji se kasnije proširi i postane zvonast. Kožica je suha i često naborana. Boja klobuka je vrlo promjenljiva, većinom smeđa, ali nisu rijetki i primjerci sa autosmeđim (oker), pa čak i sivim klobucima. Cjevčice su dosta duge, u početku bijele, a poslije potamne i postanu sive. Meso klobuka je bijelo, na prerezu pocrveni, a kasnije pocrni. Stručak je zakrivljen, valjkast, pun i u sredini zadebljao. U osnovi je sive boje i na površini prekriven sivocrnim čekinjama. Površina klobuka na dodir pocrni.
Grabov djed je vrlo česta gljiva u miješanim listopadnim šumama. Izvrsne je kakvoće. Koristi se samo klobuk, jer je stručak drvenast.

Prethodni članakTipični štetnik kukuruza u monokulturi
Sljedeći članakBuhač – prirodni insekticid
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.