Premda je kupina vrlo dohodovna kultura, veće povećanje novih plantažnih nasada u nas bilježimo tek posljednjih godina. Kupina se jednostavno i brzo razmnožava i uzgaja, razmjerno brzo počinje plodonositi. Već u drugoj godini, a rodnost je od treće godine redovita i obilna. Zapošljava mnogo radne snage (osobito u berbi), dobro uspijeva na strminama, nije preosjetljiva na napad štetočinja bilja, medonosna je biljka. Plodovi postižu visoku cijenu. Značajne svote u redovitom održavanju rodnih nasada kupina otpadaju na berbu i održavanje tla u nasadu (ko- šnja, malčiranje, okopavanje). Nažalost, službenu registraciju i dopuštenje za suzbijanje korova u kupinama u našoj zemlji nema niti jedan herbicid. Zato ovom prilikom navodimo neka rješenja i iskustva iz zemalja u okruženju!

Jedino djelatna tvar diklobenil (Casoron G) kod nas ima dopuštenje za primjenu u nasadima maline i ribiza, ali starijih od 4 godine. Koristi se isključivo potkraj zime ili rano u proljeće, prije početka otvaranja pupova, rasipavanjem granula širom po cijeloj površini u količini 60 – 80 kg/ha (odnosno, najmanje 20 kg/ha ako se rasipava samo u trake, u zoni herbicidnog pojasa unutar reda ili ispod biljaka). Ipak, ističemo da kupine namaju tako dubok korijenov sustav kao maline, pa su zato osjetljivije na zimsko smrzavanje i moguće štetno ispiranje (“spuštanje”) rezidualnih (dugotrajnih) herbicida s površine tla u korijenovu zonu.

Kada obrađivati?

Prema literaturnim podatcima i potvrđenoj praksi, osnovna je namjena obrade tla u kupinjaku održavanje površine u rastresitu stanju. Također uništavanje korova i unošenje hranjiva u zonu korijenova sustava. Tlo se u nasadima kupina može održavati na više načina: a. čista obrada (kultivacija) cijele površine. b. zatravljivanje površine i višekratna kosidba (malčiranje). c. kemijsko tretiranje površine herbicidima. Moguća je i kombinacija navedenih načina, na što prvenstveno utječu ekološki čimbenici uzgojnog područja (pr. ukupna količina i raspored oborina).

Obrada ili kultivacija tla primjerena je za istočna područja (istočna Slavonija), odnosno u županijama gdje godišnje pada manje od 700mm oborina. Podrazumijeva održavanje čistog tla bez korova u rastresitu stanju. Obradom je tlo prozračno i rahlo, tijekom kišnog razdoblja prihvaća vlagu, a za sušnog ju zadržava. U prozračnom i optimalno vlažnom tlu povoljni su uvjeti za razvoj mikroorganizama, koji izravno utječu na plodnost. Postiže se to s 4-5 površinskih obrada primjenom rotofreza ili tanjurača. Uz istovremeno suzbijanje korova, razbijanje pokorice, te unošenje mineralnih i organskih gnojiva. Dio tla ispod izdanaka kupina, koji se ne obrađuje strojno, obavlja se ručno (pažljivo motikom). Osobito tijekom prve obrade u rano proljeće.

Uporaba herbicida

Primjena herbicida u nasadima kupina opravdana je kad rano u proljeće, zbog razmočenog tla, nije moguća mehanička obrada strojevima. Kako kupine razvijaju razmjerno plitki korijen, herbicidi se u nasadima mogu koristiti tek nakon treće godine. Prema stranim iskustvima, moguće je koristiti vrlo perzistentan herbicid simazin (Radokor WP 50) u količini 2 – 3 kg/ha. Primjenjuje se prije kretanja vegetacije kupina (potkraj veljače ili početak ožujka), ali i prije nicanja korova. Suzbija sjemenske (jednogodišnje) dikotiledone (širokolisne) i monokotiledone (travne) korove. Tada je moguće umjesto simazina koristiti spomenuti diklobenil (Casoron G). Osim jednogodišnjih korova, diklobenil suzbija i neke višegodišnje ili trajne korove (uskolisne i širokolisne). Pripravak Casoron treba ravnomjerno rasipati po tretiranoj površini, a tijekom godine smije se koristiti samo jednom.

Selektivni graminicidi (pr. Fusilade Forte EC u količini 1-1,5 l/ha ili Targa Super EC u količini 0,5 – 1,5 l/ha i sl.) namijenjeni su za suzbijanje svih uskolisnih ili travnih korova (pr. kostrva, pirika itd.). Ne oštećuju kupinu ako padaju po njezinu lišću (selektivni su), a primjenjuju se kad korovi porastu na visinu 5-10cm. U međurednom prostoru kupina mogu se koristiti neselektivni kontaktni herbicidi (pr. Basta 15 SL i dr.), ili totalni translokacijski pripravci (pr. Cidokor, Herbocor, Herkules, Clinic, Dominator SL 480 i dr.). Obično se koriste rano u proljeće, ali ne smiju doći u dodir s mladim listovima ili izdancima kupine. Koriste se za mirnog vremena, uz pomoć posebnih štitnika i usmjerivača. Velika im je mana što nakon kraćeg razdoblja (nakon 2 – 3 tjedna) korovi ponovno rastu.

Treba napomenuti da svi spomenuti herbicidi negativno utječu na kupinu. Zato se preporučuju samo za tretiranje međurednog prostora, a korove u redu uništavati okopavanjem, plijevljenjem ili kosidbom.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
Prethodni članakBedrenica – opasna zoonoza
Sljedeći članakBijela noga raspucala gomolje krumpira
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.