""Svibanj je najbolji mjesec za razvoj pčelinjih zajednica i najljepši za pčelara. Toplo vrijeme i obilje paše njegove su osnovne značajke. Radovi na pčelinjaku usmjereni su prema dobivanju pčelinjih zajednica koje će moći iskoristiti glavnu pašu.
– početkom mjeseca završavamo sve poslove započete u travnju s ciljem stvaranja jakih pčelinjih zajednica
– sprječavamo nagon za rojenjem i samo rojenje, te stvaramo radno raspoloženje u zajednici (za sakupljanje nektara i njegovo pretvaranje u med ili vosak)
– ograničavamo prostor matici pomoću matične rešetke i na taj način ograničavamo polaganje jaja i povećavamo broj pčela sabiračica
– krajem mjeseca radimo nukleuse ili paketne rojeve
– ako smo u mogućnost selimo pčelinje zajednice što bliže paši
Uz navedeno potrebno je osigurati mir na pčelinjaku tijekom glavne paše. U suprotnom, buka i uznemiravanje pčela negativno će se odraziti na njihovu proizvodnju. Ova mjera odnosi se i na same pčelare koji znaju uznemirivati pčele čestim i bezrazložnim otvaranjem košnica.
Određene biljke cvjetaju u različito vrijeme u pojedinim područjima naše zemlje. Zato seljenjem košnica postižemo da pčele posjećuju jednu vrstu bilja i tako dobijemo najviše čistog sortnog meda.
Ponekad se desi da bagremova paša podbaci. Razlozi mogu biti različiti kao što su niske temperature ili učestale kiše u vrijeme cvatnje. Tada ne smijemo očajavati, već trebamo poduzeti sve mjere da pčelinje zajednice ostanu jake i kao takve uspješno iskoriste paše koje tek slijede.

Prethodni članakDavanje silaže kozama
Sljedeći članakPlaćanje poreza na darovanu nekretninu
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.