""I na ovogodišnjem Pčelarskom sajmu u Gudovcu prikazan je aparat za sakupljanje pčelinjeg otrova. Ljekovita svojstva otrova poznata su dugo vremena, ali je humani način njegovog dobivanja relativno mlad. Nekada se otrov proizvodio usmrćivanjem pčela i izvlačenjem i cijeđenjem žalačnog sustava, ili ubodom u tanku membranu prevučenu preko čaše, slično kao kod uzimanja otrova zmija.

Sakupljanje otrova

Šezdesetih godina prošlog stoljeća izumljena je naprava kojom se uzima otrov bez usmrćivanja ili mučenja pčela. Temelji se na principu blagog elektrošoka. Sastoji se od pravokutne staklene ploče oko koje je namotana tanka žica. Kroz nju se pušta slaba struja (od 9V) i to izmjenična ili pulsirajuća istosmjerna. Ploča se postavlja ispred leta košnice pa pčele prilikom ulaska ili izlaska prelaze preko nje i kada dodirnu žicu osjete blagi strujni udar i ispuste kapljicu otrova. Poslije 1 do 2 sata ploča se mora maknuti s leta te se sakupljene kapljice ostave na sušenje. Kada se otrov osuši on se jednostavno oštrim skalpelom ili žiletom sastruže. Pčele od kojih se na ovaj način uzima otrov redovito prežive, ali zbog velike količine ispuštenog alarmnog feromona zajednica postaje nervozna i agresivna pa se uređaj može koristiti ograničeno vrijeme i ne u blizini naselja.

Primjena otrova

U medicini se najviše primjenjuje kao protureumatik za liječenje upala zglobova, upala krvnih žila i neuralgija. Novija istraživanja opisuju da utječe na umanjivanje boli, snižavanje krvnog tlaka i smanjenje kolesterola u krvi. Posebno su opisana i prihvaćena liječenja ubodima pčela. Danas se sve više istražuje protutumorski učinak pčelinjeg otrova. On se pripisuje melitinu koji je pokazao najsnažniju citotoksičnu aktivnost na leukemijske stanice. Jačina protutumorskog učinka ovisi o načinu primjene.

Kemijski sastav

Pčelinji otrov je gusta opalescirajuća tekućina žućkaste boje i svojstvenog mirisa. Gustoćom i bojom podsjeća na bagremov med. Okus je gorak, a reakcija kisela pa se pH kreće od 4,5 do 5,5. Suhe tvari sadrži oko 4%. Potpuni sastav nije još sasvim poznat. Od istraženih sastojaka zna se da sadrži enzime (hijaluronidaza, fosfolipaza, lizofosfolipaza, glikozidaza), male peptide od kojih je najznačajniji melitin, aktivne amine (histamin, dopamin i noradrenalin), aminokiseline i mineralne tvari (fosfor, kalcij, magnezij i bakar). Melitin je bazični polipeptid koji čini 50 – 70% suhe tvari pčelinjeg otrova. On izaziva hemolizu (razgradnju crvenih krvnih stanica) i stezanje glatkih mišića. Otrov dobiven pomoću električne struje ne sadrži šećere za razliku od onog koji je dobiven ekstrakcijom.

Prethodni članakTreba li ujesen priprema tla za proljetnu sjetvu povrća?
Sljedeći članakIntegrirano suzbijanje korova
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.