Pri manjoj potrošnji pripravaka protiv krastavosti pojavljuju se druge gljivične bolesti plodova jabuke koje u pravilu ni ne opažamo (npr. Monilinia, Schizothyrium, Gleodes, Diaporthe, Botriosphaera, Pezicula, Phoma, Phyllosticta i dr.). Gubici su u vlažnim sezonama u intenzivnim nasadima pritom uvijek veći od uštede koju postižemo smanjenom primjenom fungicida.

Prepoznavanje bolesti

Gorku trulež plodova jabuke uzrokuju gljivice Colletotrichum (sin. Gleosporium) gleosporioides i Colletotrichum acutatum. Raširena je u svim svjetskim uzgojnim područjima jabuke. Iz starih je hortikulturnih zapisa poznata njena ranija štetnost na plodovima jabuke. Najčešće su sljedeće negativne promjene na plodovima jabuke. Početni znakovi se uočavaju u obliku manjih okruglastih sivo-smeđih pjega (najčešće na bočnoj strani ploda jabuke). Te se pjege relativno brzo povećavaju, postaju obično potpuno kružne i nešto utonule u središtu. Formirajući na taj način “tanjurasto” udubljenje na površini ploda. Broj pjega na plodu može varirati od jedne do većeg broja.

Nakon što pjege dostignu veličinu 1-2 cm, na njenoj se površini pojavljuju kružno raspoređena plodonosna tijela uzročnika bolesti u obliku sitnih točkica (tzv. acervuli ili otvorena plodišta). To smatramo tipičnim ili prepoznatljivim znakom bolesti. Kako pjege postaju starije, površina im postaje naborana, mijenjaju boju u tamnosmeđu do crnu. Vremenom se sve više šire i spajaju dovodeći do potpune truleži i “mumifikacije” plodova jabuke. Negativne se promjene odvijaju u unutrašnjosti plodova. Zato jer se odmah nakon pojave pjege u meso ploda razvija smeđa trulež prema sjemenjači. Tako da na poprečnom presjeku ima oblik klina ili slova “V”.

Trulo meso ove bolesti je blago vodenaste konzistencije. No nije jesno sluzasto (kao kod zelene plijesni – Penicillium) ili kožasto (kao kod crne truleži – Botryosphaeria). Upravo su mumificirani plodovi jabuke, uz mrtvo drvenasto tkivo na rak-ranama, glavni način prezimljenja ove bolesti u nasadima.

Gljivica u oboljelom tkivu formira toksine koji zaraženom plodu daju gorak okus, pa otuda ime gorka trulež jabuke!
Pjege se na zaraženim plodovima najbrže razvijaju pri temperaturama 30°C, pa je prije pronalaska učinkovitih fungicida od ove bolesti u svega nekoliko tjedana vrućeg i vlažnog ljetnog vremena stradavao najveći dio uroda jabuka.

Zaraze sredinom i krajem ljeta

Bolest postaje u sezoni “aktivna” već tijekom cvatnje jabuka. No ipak je vjerojatnost zaraza najveća sredinom i krajem ljeta. Najveći postotak infekcija ostvaren je ljeti kada pri optimalnoj temp od 26°C zadržavanje vlage na biljnim organima traje bez prekida 60h. Plodovi jabuke su osjetljivi na zaraze tijekom svih razvojnih stadija. Posebice krajem sezone – u vrijeme početka dozrijevanja. Rezidbom svih osušenih grana i grančica u krošnji, uz sakupljanje svih oboljelih plodova iz nasada. Smanjuje se potencijal bolesti za narednu sezonu. Ali kako je većina komercijalnih sorata jabuka osjetljiva na gorku trulež. Ipak su mjere zaštite primjenom učinkovitih fungicida u osjetljivom razdoblju najvažnije mjere suzbijanja ove bolesti.

Kurativni fungicidi iz skupine IBE (npr. Score 250 EC, Indar EW, Baycor WP, Punch EW, Topas 100 EC, Systhane 12E i dr.) potpuno su nedjelotvorni na gorku trulež jabuke. Po literaturnim su podacima na gorku trulež jabuka vrlo učinkovite površinske, preventivne, djelatne tvari na osnovi kaptana (Captan 50 WP, Stoper WP, Merpan 80 WDG) i folpeta ( Folpet WP 50, Folpan WDG). Dovoljno su još na gorku trulež djelotvorni ciprodinil ( Chorus WG), trifloksistrobin (Zato 50 WG, Zato Plus WG) i boskalid (Bellis DF).

Djelatna tvar dodine (Chromodin, Dodine S-65, Syllit SC) se pokazala protekle sezone potpuno nedjelotvorna na gorku trulež jabuka. Zato jer se nakon njihove preventivne primjene početkom zadnje dekade srpnja gorka trulež jabuka u nasadima počela razvijati već tijekom kolovoza. Tipični simptomi su osobito bili prepoznatljivi prilikom berbe u rujnu. Isto vrijedi za djelatnu tvar ditianon (Delan 700 WDG). U našoj zemlji nemamo registrirane na gorku trulež vrlo učinkovite pripravke na osnovi tirama. Npr. kao u susjednoj Sloveniji Thiram 80 WG.

Mjere zaštite treba poduzimati u vlažnom dijelu srpnja i kolovoza. Pri izboru fungicida birati sredstva dovoljno učinkovita na ovu bolest i prikladne karence za zadnje zaštite plodova jabuke.

Ekološka sredstva za suzbijanje skladišnih bolesti jabuke

Trgovci i potrošači traže voće koje sadrži značajno niže ostatke sredstava za zaštitu bilja od tolerance koje propisuje zakon. Zato se zadnjih godina traže »ekološka« sredstva za suzbijanje najčešćih skladišnih bolesti jabuke. U komparaciji sa standardnim fungicidom kaptan, zadnjih su godina ohrabrujući rezultati dobiveni primjenom mikrobioloških pripravka “Boni Protect” (Aureobasidium pullulans) i “Conserver” (mlječnokiselinske bakterije). Ipak, prema novijim podacima iz Švicarske biološki pripravak “Boni Protect” nije dovoljno učinkovit na gorku trulež plodova jabuke.

Prethodni članakBranje, sušenje, čuvanje i upotreba ljekovitog bilja
Sljedeći članakNjoki s povrćem
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.