Jednako nepovoljni uvjeti bili su i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje je na pojedinim područjima kroz nekoliko sati palo i više od 70 litara kiše na metar četvorni. Nažalost, prognoze da će se vremenske prilike stabilizirati nisu ispunjene, jer tijekom studenoga i početkom prosinca nije bilo ni tri do četiri dana u nizu bez oborina. Pšenica je vrlo tražena roba, postiže dobru cijenu, a i poticaji su povećani sa 1600 na 2250 kuna po hektaru. Prema znanstvenim spoznajama i iskustvenim normama, optimalni rokovi za sjetvu pšenice odavno su prošli. Procjena obavljenih radova i sjetva ukupnih planiranih hektara glasi: berba kukuruza na oko 80 %, i sjetva pšenice na 65 – 70 % površina. Činjenica je da su se radovi protegnuli kroz drugu polovinu prosinca, a ako vremenski uvjeti dopuste i nastaviti tijekom siječnja. Površine i usjevi koji su uspješno zasijani u razmjerno povoljnom razdoblju, koje je trajalo do prvih obilnijih kiša, nalaze se u zadovoljavajućoj fazi razvoja. Točnije, pšenice prolaze fazu početka busanja, a to je stadij u kojemu je usjev pšenice najotporniji na niske negativne temperature i večinu drugih stresnih zimskih utjecaja. Što se tiče usjeva koji su zasijani nakon toga roka, teško je dati objektivnu ocjenu. Nicanje na tim površinama odvijat će se u zimskom razdoblju ispod snježnog pokrivača ili tek u proljeće. Nažalost, na tim usjevima zbog golomrazica moguća su veća oštećenja lisne mase uza zadržanu životnu snagu konusa rasta na malim biljčicama, tako da će se pravo stanje tih usjeva moći dati tek u proljeće.
Što pokazuju analize?
Višegodišnja analiza proizvodnje pšenice u našem ravničarskom području ipak daje razloge za optimizam. Prosječna dinamika sjetve i realizirani prinosi rokovima, znači nakon 10. studenoga, pa prema tome smatramo da se vrijeme sjetve domaćih sorata ozime pšenice može produžiti te i u takvim uvjetima ostvariti zadovoljavajući prinos tehnološki kvalitetnog zrna. Glavne čimbenike rasta i razvoja ozime pšenice do zime, osim hranjivih tvari predstavljaju, temperatura i vlaga. Treba imati u vidu da je optimalan rok sjetve pšenice čak i u istom području po godinama različit u ovisnosti o vremenskim prilikama. Bitno je istaknuti da u našim uvjetima odlučujući čimbenici rasta omogućuju na prosušenu tlu sjetvu i u idućem razdoblju. Potkraj zime i početkom proljeća zadržana vlaga i toplina ispod snježnog pokrivača omogućit će klijanje i možda nicanje biljaka.

Prethodni članakNametničke bolesti peradi
Sljedeći članakKorovi kao pčelinja paša
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.