Glistavost peradi

Jedna od najčešćih parazitarnih bolesti ove vrste peradi koju uzrokuju valjkasti crvi iz porodice Ascaridae. Parazitira u tankom crijevu i ovisno o stupnju invazije uzrokuju manje ili veće zdravstvene poremećaje.

Uzročnik glistavost peradi u sve domaće peradi, a osobito kokoši i purana je Ascaridia galli. To je velik i krupan crv dužne do 12 cm. Spolno zrele ženke ovog nametnika polažu jajašca u tankom crijevu peradi, koja izmetom dospijevaju u vanjsku sredinu. U jajašcima će se u prirodi razviti invazijske ličinke, a brzina razvoja ovisi o temperaturi okoline. Perad se invadira uzimanjem hrane ili vode kontaminirane jajašcima s navedenim ličinkama. Pod utjecajem probavnih sokova u želucu i crijevima dolazi do oslobađanja ličinke. One se zatim pričvršćuju za crijevnu sluznicu i nastavljaju svoj razvoj do spolne zrelosti. Nakon 35 – 58 dana od invazije parazit spolno dozrije i počinje izlučivati jajašca, zbog čega se opisani razvoj parazita zaokružuje u jednu cjelinu.

Klinička slika bolesti ovisi o jačini invazije, dobi i otpornosti peradi. Osim individualne otpornosti utvrđena je i pasminska otpornost (teže pasmine kokoši otpornije od lakših pasmina). Prvi znakovi bolesti zapažaju se 10 – 18 dana nakon invazije. Perad je potištena, prestaje uzimati hranu i slabije napreduje. Takvo stanje može potrajati više dana, a zatim se javlja slabokrvnost (blijede krijeste), proljev, ispadanje perja i smanjena nesivost. Gubitci mogu varirati od pojedinačnog do masovnog uginuća, osobito u mlade peradi.

Dijagnoza: Postavlja se koprološkom pretragom i nalazom jajašaca u izmetu peradi. Pri razudbi uginulih jedinki u crijevima je moguće pronaći velik broj parazita.

Liječenje: Dehelmintizacija se provodi Nilverm 7,5 %-tnom otopinom (Veterina, Kalinovica), Piperazin citrat topljivim praškom (Veterina, Kalinovica),

Biovermin praškom (Krka, Novo mesto), Dehelman vodotopljivim praškom (Krka, Novo mesto) i dr. Lijekovi se izdaju na veterinarski recept i primjenjuju prema uputama proizvođača.

Profilaksa: Temelji se na redovnom čišćenju objekata, upotrebi hranilica i pojilica koje sprječavaju onečišćenje hrane i vode te preventivnoj dehelmintizaciji novonabavljene peradi. Osim toga, uputno je da se svako tromjesečje obavlja preventivna dehelmintizacija postojeće peradi u uzgoju, te na taj način spriječe mogući gubitci kod težih oblika invazije. Tijekom dehelmintizacije i 2 dana nakon toga izmet treba skupljati i neškodljivo uklanjati (pr. biotermička raskužba).

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakStop kapljicama na krovu plastenika
Sljedeći članakPotpora za kupnju mehanizacije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.