Najvažniji je problem koji se veže uz te parazitske gljivice stvaranje određenih spojeva, s izrazito štetnim djelovanjem na ljude i životinje, ako koriste takav zaraženi kukuruz u prehrani. Gljivice koje stvaraju takve štetne spojeve uglavnom dolaze iz rodova Fusarium, Aspergillus i Penicillium. Spojevi koji nastaju kao produkt njihova metabolizma nazivaju se mikotoksini, i oni mogu uzrokovati vrlo opasne bolesti zvane mikotoksikoze, i na čovjeku ali i na životinjama hranjenima zaraženim kukuruzom.

Mikotoksini su izrazito mutageni, genotoksični i kancerogeni spojevi, i stoga je vrlo važno uočiti prisutnost tih gljivica i takav kukuruz u potpunosti izbaciti iz prerade za hranu ljudi i domačih životinja. Kod nas se čini velika grješka, jer se vrlo često baš takav zaraženi kukuruz koristi za hranidbu domačih životinja, prije svega svinja, a onda preko mesa koje jedemo od životinja hranjenih takvim kukuruzom, mikotoksini koji se tada već nalaze u mesu, uzrokuju mikotoksikoze i na ljudima. Najčešći mikotoksini koje stvaraju ove gljivice na kukuruzu su iz skupine fumonizina, ohratoksina, zearalenona, trihotecena i dr.


Što je pljesnivost kukuruza?


Pljesnivost kukuruza je zajednički naziv za bolest na zrnu kukuruza, koje uzrokuje više vrsta patogenih gljivica i ova bolest je najštetnija i najopasnija na kukuruzu u našim uvjetima, ali i u cijelom svijetu. Bolest se javlja potkraj vegatacije još u polju, na klipu kukuruza, ali i poslije u tijeku skladištenja u silosima. Najvažniji uzročnici su gljivice iz roda Fusarium. Jedna od njih je vrsta Fusarium graminearum, koja uzrokuje tzv. ruzičastu pljesnivost kukuruza. Obično se simptomi javljaju ili na dnu ili na vrhu klipa kukuruza, a između redova zrna pojavljuje se karakteristični svijetloružičasti micelij, po kojemu se bolest i naziva ruzičastom pljesnivošću i vrlo lako raspoznaje. Druge vrste parazitskih gljivica iz roda Fusarium, koje također uzrokuju pljesnivost su Fusarium moniliforme i Fusarium subglutinans. Obično se bolest koju uzrokuju ove dvije gljivice još naziva i fuzarijska pljesnivost.

Simptomi se javljaju obično na pojedinačnim zrnima ili skupini zrna, a preko njih se oblikuje karakteristična brašnasta bijela prevlaka. Time se ovi simptomi razlikuju od simptoma ružičaste fuzarijske pljesnivosti, koja se kako smo rekli javlja na dijelovima klipa (vrhu ili dnu), ili čak na cijelom klipu i stvara ružičasti micelij. Mikotoksini koje stvaraju gljivice iz ovog roda najčešće su iz skupine fumonizina. Uz gljivice iz roda Fusarium pljesnivost na kukuruzu mogu izazvati i druge gljivice iz rodova Aspergillus, Penicillium. Obično naseljavaju mehanički oštećena zrna kukuruza, stvarajući karakterističene prevlake.

Prethodni članakKako popraviti miris i okus rakije?
Sljedeći članakIshrana i gnojidba voćaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.