Rješavaju problem opskrbe biljaka hranjivima, a i ostalih problema vezanih na fizikalne, kemijske i biološke procese u različitim vrstama i tipovima tala.
Cjelokupna biljna proizvodnja zasnovana je na hranjivim tvarima, koje biljke upijaju iz prirodne plodnosti tla (a toga je malo), te gnojidbi tla mineralnim gnojivima nastalim kemijskom tehnologijom u tvornicama mineralnih gnojiva, ali i uporabom stajskoga gnoja i komposta. Međutim, uz sve vrline takvih gnojiva, danas se sve više proizvođačima biljne hrane proizvode i nude posve ORGANSKO-TVORNIČKA GNOJIVA, često sama ili u kombinaciji s mineralnim gnojivima, s ciljem povećanja njihove ukupne vrijednosti.
Organska-tvornička gnojiva s obzirom na pravilnost pri gnojidbi pružaju veće mogućnosti stvaranja većih količina i kakvoće prinosa svim kulturama poljoprivrednog bilja.
Organska-tvornička gnojiva dijele se u dvije skupine:
• biljnog i
• životinjskog podrijetla.
Organska gnojiva biljnog podrijetla – CIOM
Sadržavaju visok postotak organske tvari, te glavna hranjiva (NPK). Osim toga, sadržavaju i neke vrste mikrohranjiva, primjerice magnezij (MgO), kalcij (CaO) i sumpor (S), te hranjive tvari u tragovima, primjerice bor (B), bakar (Cu), mangan (Mn), molibden (Mo), cink (Zn) i željezo (Fe).
Zbog biljnog podrijetla, organske strukture raspadaju se postupno. Hranjive se tvari daju korijenu biljaka kao zaliha, prirodnim procesom mineralizacije.
Sjevernoeuropske zemlje u tvornicama proizvode organska gnojiva visoke vrijednosti, na bazi životinjskoga gnoja. Na taj se način u potpunosti spajaju pozitivni učinci organskoga gnoja za bolju plodnost tla, a time i za veće prinose povrća, voća i grožđa.
Organsko-tvornička gnojiva u potpunosti podliježu veterinarskom nadzoru, prema uredbama i zakonima EU. Isto tako, podložna su fitosanitetskom nadzoru i sigurnosti. Prema tome, organska gnojiva stvorena su i u trgovinu poslana bez patogena: salmonele, bakterija, spora, toksina, živih sjemenki korova, živih dijelova neželjenih biljaka. Dakle, nema zaraze, pa ni bolesti.
U sastav organskih-tvorničkih gnojiva ulaze: organske tvari, granjive tvari, svjeće organske tvari, učinkovite organske tvari, glavna hranjiva (NPK), sekundarna hranjiva (Ca, Mg, S), hranjiva u tragovima (Cu, Cl, B, Mn, Mo, Zn, Fe).
Organska-tvornička gnojiva – MEMON
Sadržavaju optimalne količine hranjivih tvari i humus. Koriste se za gnojidbu tla povrtnjaka, voćnjaka, vinograda, cvjetnjaka i športskih travnjaka. MEMON gnojiva proizvode se u pet izvornih sastava, i to:
• osnovna organska gnojiva,
• organska NPK gnojiva,
• organsko-mineralna gnojiva,
• EKO gnojiva,
• pospješivaći – regeneratori.
Sve vrste navedenih organskih gnojiva nastaju preradom u tvornicama i nose isključivo biljno ili životinjsko podrijetlo.
Visoka kvaliteta prednost organskih – tvorničkih gnojiva
Za razliku od mineralnih gnojiva, MEMON gnojiva uz glavne hranjive tvari i mikrohranjiva sadržavaju visok postotak organske tvari (oko 65 posto). Ova gnojiva odlična su osnova za sve vrste i tipove tala, koja su trajno iskorištavana, a rijetko gnojena stajskim gnojem, i to u vrlo malim količinama. Bilo bi odlično svake ili svake druge godine tlo gnojiti ovim organskim – tvorničkim gnojivima, kako bi se uspostavila puno viša plodnost tla i humusa. To prepostavlja vrlo ozbiljne i redovite prinose zdravih plodova ili proizvoda.

Prethodni članakJanjenje ovaca
Sljedeći članakRezidba voćaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.