Prema pričama u narodu, gljiva je dobila narodno ime po Đurđevdanu. Klobuk naraste 4 – 15 cm širok, u mladosti je poluloptast pa jastučast, poslije otvoren, uvijek ispupčen, nikad udubljen. Stariji primjerci su donekle vijugavi i iskrivljeni. Rubovi su podvinuti, kožica se nemože guliti, puca jer je vrlo tanka, suha i nije glatka, nježno meka na dodir, može se vrlo lako sastrugati pa ju ne moramo prati. Boja klobuka je bjeličasta, sivkasta, sivkastooker, najčešće krem ili kao vrlo svijetla, boje bijele kave u svim nijansama. Svijetla je osobito ako je izložena sunčevim zrakama, pa djeluje kao bijela. Često je kapljasto izbušen ili u srednjem dijelu s jarkom u obliku potkove, u tom dijelu javlja se ponekad ljubičasta nijansa. Mnogi klobuci se srastu jer gljiva đurđevača raste vrlo zbijeno. Listići su bijeli, tanki, vrlo gusti pred stručkom, izrezani i tvore jarak, ili samo nekoliko milimetara široki, boje klobuka. Zubac je nešto svjetlije nijanse. Stručak naraste 4 – 8 cm visok i 1 – 3 cm širok, bijele je boje, gol, pun, vlaknasto iskrzan i uzdužno izbrazdan, tvrd, gotovo je jednako debeo. Naći ćemo neke primjerke kod kojih je stručak pri dnu malo zadebljan. Stručak u mladosti lako lomljiv, poslije tvrd, čak i micelij miriše na brašno, toliko prodorno da se kroz zemlju može odati mjesto rasta đurđevača. Meso je bijele boje, nepromjenjivo, debelo, kod mladih primjeraka lomljivo, drobivo, zatim tvrdo, kompaktno, čak i kad se skuha. Za vlažnog vremena prugasto, žiličasto tamnije, provodnjeno. Miris jak na svježe brašno. Okus vrlo ugodan. Raste od ožujka do lipnja u cijeloj našoj domovini, u skupinama ili cik – cak linijama, u velikim skupinama, polukrugovima, vrzinim kolima, potpunim krugovima i u zbijenim grmovima na proplancima, u samim šumama, uz rubove šuma, parkovima, šikarama i voćnjacima gdje je velika trava. Raste čak i u močvarama i na planinskim livadama. Đurđevača je JESTIVA gljiva, jedna od najukusnijih, a možemo je pripremiti na razne načine: kao juhu, pirjati, pohati, na gradele, pržiti, na umak.
Đurđevače s junećim odrescima
Potrebno:
1 kg junećeg buta u komadu, 50 dag đurđevača, 1 glavica luka, 1 mrkva, 1 celerov korijen, 5 dl crnog vina, 10 dag maslaca, grančica ružmarina, 1 žlica meda, sol i papar
Postupak: U posudu staviti očišćeno i usitnjeno povrće, malo začina i crno vino, promiješati i dodati juneće meso da odstoji oko 1 sat u toj mješavini, uz povremeno okretanje. Izvaditi meso, prosušiti ga salvetom. Pržiti na vrelom maslacu sa svih strana da se zapeće. U posudu za pečenje staviti meso s povrćem u kojem je stajalo, poklopiti posudu i peći u pečnici oko 2 sata na 200 °C. Tijekom pečenja meso lagano premazati medom, da poprimi karamel boju. Pečeno izvaditi i ostaviti poklopljeno. Kuhano povrće propasirati, dodati očišćene i usitnjene đurđevače, malo soli, papra i kuhati 30 minuta na laganoj vatri da se zgusne. Meso narezati na odreske i složiti na pladanj s pripremljenim đurđevačama.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRazmnožavanje začinskih trajnica
Sljedeći članakUzgoj ukrasne peradi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.