Prilog broja: Uzgoj gljiva – prilika za poljoprivrednike

97

Gljive pripadaju zasebnoj skupini organizama značajne nutritivne, farmaceutske i ekološke vrijednosti. Pod pojmom gljiva podrazumijevamo organizme koje vidimo golim okom, međutim, postoje i brojne vrste gljiva koje su vidljive isključivo pomoću određenih pomagala. Potencijalne uzgajivače zanimaju takozvane više gljive, tj. one gljive koje imaju izraženo plodno tijelo i koje možemo konzumirati.

Tehnologija i mogućnosti uzgoja plemenite pečurke i bukovače

Gljive od početka 20. stoljeća postaju tražena i ekskluzivna hrana. Razlog navedenom su kemijski sastav i nutritivna vrijednost gljiva. Gljive sadrže gotovo sve esencijalne i neesencijalne aminokiseline. Osim toga, gljive sadrže i mnoštvo mineralnih tvari, vitamine iz skupine B, A i D. Sadrže ugljikohidrate i masti u malim količinama te su izvrsne u dijetalnoj prehrani. Pored toga postoje i vrste gljiva koje se koriste u medicinske svrhe (shii-take – Lentinus edodes, hrstova sjajnica – Ganoderma lucidum, resasti igličar – Hericium erinaceus i dr.) jer imaju mnogobrojna ljekovita svojstva. Međutim, u ovom prilogu biti će opisane tehnologije i mogućnosti uzgoja dvije najvažnije komercijalne konzumne vrste gljiva u Hrvatskoj; plemenite pečurke– Agaricus bisporus i bukovače – Pleurotus ostreatus. U 2015. godini tržište gljiva iznosilo je 35 milijardi dolara, dok se u razdoblju od 2016. – 2021. godine očekuje povećanje od minimalno 9 %. Potrošnje gljiva po stanovniku značajno se razlikuje: u Hrvatskoj 0.9 kg/stanovniku, Irska 2.9 kg/stanovniku, Finska 0.5 kg/stanovniku. U usporedbi s drugim zemljama, potrošnja gljiva u Hrvatskoj po glavi stanovnika znatno je manja. Međutim, noviji trendovi pokazuju povećanu potrošnju gljiva, prvenstveno zbog njihovog nutritivnog sastava. Sukladno tome, uzgoj gljiva može biti prilika i za brojne poljoprivrednike Proizvodnja gljiva zahtjeva vrlo dobro poznavanje tehnoloških procesa uzgoja. Gljive su visoko produktivna kultura te je povrat uloženih sredstava zadovoljavajući. Također, dnevni viškovi gljiva mogu se rješiti izgradnjom mini sušara u kojima se mogu sušiti gljive izvan klase, te se tako mogu plasirati kao sirovina za prehrambenu industriju. U vrijeme povećane potraženje za zdravom hranom uzgoj gljiva izrazito je prikladan za provedbu u obiteljskom gospodarstvu.

Zbog niskih otkupnih cijena gljiva, proizvođačima se preporuča samostalna prodaja na tržištu. Kako bismo bili konkurentniji u proizvodnji gljiva potrebna je proizvodnja vlastitih supstrata koje danas uglavnom uvozimo. Potražnja za gljivama na domaćem i svjetskom tržištu je sve veća. Međutim, osim u svježem, veliki broj trgovačkih lanaca sve češće traže dorađene i pakirane gljive u velikim količinama. Upravo bi udruživanje više proizvođača koji mogu isporučiti veće količine opravdalo ulaganje u doradu.

""

Uzgoj plemenite pečurke (šampinjona)

Proraštanje pokrivača (faza IV.)

Punjenje uzgojne prostorije

Pokrovni materijal

Dezinfekcija

Zalijevanje

Rahljenje

Oporavak micelija

Tvorba primordija – fruktifikacija

Razvoj plodnih tijela

Uzgoj gljiva u valovima

Berba

Tablica 1. Kalkulacija proizvodnje plemenite pečurke na 100 m2

….

Uzgoj bukovače

Priprema podloge za uzgoj

Slaganje vreća u prostorijama za uzgoj

Proraštanje

Plodonošenje

Berba

Bolesti i štetnici u uzgoju bukovače – znakovi loših uzgojnih uvjeta

Uzgojite gljive u svom domu

Kako urediti uzgojne prostorije?

Police

Recirkulacija zraka

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 20/2018

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPriznata nova izvorna i zaštićena pasmina svinja u Hrvatskoj- Banijska šara
Sljedeći članakPokrovni usjevi
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.