Želite li osnovati povrtnjak, prvo morate obratiti pozornost na izbor pravilnog položaja koji bi trebao biti što sunčaniji. Zato jer sjena zgrada ili velikog drveca nije pogodno za rast biljaka i time se smanjuju prinosi.

Na zašticenim mjestima biljke ce najbolje napredovati. Gdje ne postoji zaštita od vjetra, dobro je posaditi red jagodicastog voca. Npr. maline, ribiz ili ogrozd, kao zaštitu na sjevernoj i istocnoj strani vrta. Velicina povrtnjaka ovisi o velicini zemljišta na kojem ce se nalaziti. Ipak, vaš povrtnjak ne mora biti jako velik, jer se vec na maloj površini može mnogo toga uzgojiti.

Za uzgoj zacina dovoljan je jedan cetvorni metar povrtnjaka. Dio povrtnjaka u kojem ce cijele sezone biti dovoljno salate i mrkve velicine je oko 5 m2. Vrt koji ce uz vješto korištenje tla u potpunosti zadovoljiti potrebe cetveroclane obitelji ne treba biti veci od 30 m3. Ocito je da vec malom površinom zemlje možete postignuti i velike uspjehe u berbi ako površinu povrtnjaka racionalno rasporedite. Kako bi svaki dio zemljišta bio nadohvat ruke, što je nužno zbog kasnijeg održavanja i uredivanja, pri planiranju morate obratiti pozornost na sljedece. Širina gredica je 150 maksimalno, dok je širina stazica 20 – 30 cm.

Kad jednom napravite plan o rasporedu unutar povrtnjaka i podijelite ga na gredice, nije ga potrebno mijenjati nekoliko godina. Jedino je tako moguc pregledni plan plodoreda. Najbolje je napraviti skicu povrtnjaka u mjerilu 100:5. 100 cm u prirodi jednako je 5 cm na papiru, na koju cete unijeti sve mjere. Složene oblike i podjele najbolje je oznaciti u vrtu oznakama.
Prethodni članakHrastova sjajnica na oblicama
Sljedeći članakUskrsni jelovnik
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.