Divlja trešnja – vrapčara (Prunus avium)

Najviše je primjenjivana podloga za trešnju. Razvija stabla bujna rasta, lijepo oblikovane piramidalne krošnje. Raste na različitim tipovima tala, a dolazi u kontinentalnom i sredozemnom području. Stabla su dosta otporna na niske temperature, a zahtjevaju prilično svjetla pa dolaze samo na dobro osvjetljenim perifernim djelovima šuma ili u razrijeđenim šumskim sastojinama, osobito južnim. Ova podloga razvija snažne, dobro razgranate korijenove mreže koje duboko prodiru u tlo, a rasprostire se dosta i u širinu.

Sjeme za proizvodnju podloga treba uzeti s razvijenih, dobro rodnih i zdravih stabala, pod nadzorom. Nazivamo ih matičnim stablima. Smatra se da su bolja matična stabla s glatkom i svijetlom korom debla, i ona s izrazito piramidalnom krošnjom, jer se sunčeve zrake od debla odbijaju pa ne dolazi do jačeg zagrijavanja, a potom u slučaju naglog zahladnjenja, pri čemu puca kora i nastaje smolotočina. Iskustva u korištenju podloga s takvih matičnih stabala to uvijek potvrđuju, jer su divlje trešnje stranooplodne a potomstvo nasljeđuje svojstva obaju roditelja. Naime, potomstvo je heterozigotno ili heterogeno s vrlo izraženim polimorfizmom. Bolje je uzeti sjeme od stabala čiji plodovi kasnije dozrijevaju. Takvo sjeme bolje je klijavo.

Divlja trešnja dobra je podloga za sve sorte trešanja, jer s njima ima dobar kompatibilitet. Između divlje trešnje i sorata višanja kompatibilitet je zadovoljavajući. Prikladna je podloga za nešto malo teža tla u odnosu na sjemenjak ra- šeljke. Vrlo je osjetljiva na umornost tla ako se na njoj uzgajaju u voćnjaku trešnje poslije trešanja ili voćaka općenito. Osim toga, treba istaći da je korijen ove podloge vrlo tolerantan na gljive Phytophthora spp. i Armillaria mellea, osjetljiv na Pseudomonas spp. i Verticillium, a osrednje osjetljiv na rak korijena (Agrobacterium tumefaciens). Korijen je nadalje tolerantan na nematode Meloidogyne, a osjetljiv na Pratylenchus vulnus i Pratelynchus penetrans.

Osim toga, iskazuje osjetljivost na Coccomyces hiemalis. Na njoj cijepljene sorte trešanja i višanja kasnije dolaze u produktivnu dob, a zatim redovito i obilno rađaju. Obavljena je selekcija tipova divlje trešnje, pa su dobivene bolje podloge za pojedina proizvodna područja. U Njemačkoj se upotrebljava tip Limbuske vrapcare. Dobar je i tip “Hunter 170×53” (Hinter). Prakticiraju se i sjemenjaci kulturnih sorata. Iskustvo u Americi (Westwood, 1995) pokazalo je da su ove podloge lošije od sjemenjaka trešnje. Na ovoj se podlozi trešnje uz sve napore ne mogu uspješno uzgajati u gustom sklopu, pa se preporučuje za uzgoj u sklopu od 250 do 300 stabala /ha. Istraživači su uspjeli dobiti i vegetativne podloge od Prunus aviuma, kao što su Prunove, F 12, F 12/1, Cristimar u Rumunjskoj, RW 101 u Švicarskoj, Frecahun (Pontavium) i Fercadeu (Pontaris) u Francuskoj itd.
Prethodni članakSušenje i dimljenje riba
Sljedeći članakSjetva poriluka za rasad
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.