Grmovi su vrlo česti elementi vrtova. Osim ukrasnim svojstvima, svoju popularnost duguju razmjerno dugome životnome vijeku, otpornosti i jednostavnome uzgoju. Da bi ostvarili ukrasnu ulogu, osim zadovoljavanja temeljnih potreba (voda, prihrana te zaštita od bolesti i štetnika) važna mjera je i orezivanje.

Orezivanjem sprječavamo nekontrolirani rast, biljke se pomlađuju čime dobivamo željeni izgled, a neke vrste potičemo i na cvatnju. Lošom rezidbom, krivim načinom i/ili lošim odabirom vremena rezidbe može se dogoditi da grm neće cvjetati, a neki dijelovi ili čitava biljka pod utjecajem temperatura ispod ništice mogu odumrijeti. Različite vrste grmova mogu se po mnogočemu razlikovati, pa je važno da upoznamo određenu vrstu te njezine odlike i zahtjeve. Također je važno da unaprijed odredimo kako želimo da neki grm izgleda – to će nam uvelike pomoći u planiranju i načinu orezivanja. Alat za orezivanje kao što su manje i veće ručne vrtlarske škare, teleskopske škare, škare za šišanje (ručne, električne, benzinske ili akumulatorske), pile i slično mora biti ispravan za rukovanje (zbog naše sigurnosti) i oštar (radi pravilnog izvođenja rezova). Nakon korištenja obavezno ga očistimo, prema potrebi podmažemo i spremimo na suho mjesto. Kao i kod svih radova u vrtu, koristimo rukavice kako se ne bismo ozlijedili. Zbog grana svakako trebamo imati i zaštitne naočale.

Kad orezivati?

Kako bismo omogućili optimalan rast i/ili cvatnju te kasnije eventualno stvaranje plodova, orezivanje moramo obaviti u određenome razdoblju. Bez obzira na način orezivanja i vrstu biljke u proljeće, ali i prema potrebi tijekom sezone bez odlaganja trebamo ukloniti sve bolesne i oštećene grane te sanirati eventualna oštećenja. Lagano šišanje te uklanjanje manjih grančica možemo provoditi čitave godine. Drastičnije zahvate najbolje je ostaviti za vrijeme mirovanja biljaka kad nema opasnosti od smrzavanja (jesen ili početak proljeća). Tako biljke neće doživjeti šok i suviše se iscrpljivati. Jaka orezivanja starijih grana tijekom vegetacije u nekim slučajevima za biljku mogu završiti fatalno: rane sporo zacjeljuju, biljka se jako iscrpljuje i podložna je napadu bolesti i štetnika.

Mjesto reza i izvođenje rezova

Najprije dobro razmislimo kuda želimo da raste nova grana. Kod nasuprotnih pupova novi će izboji rasti u oba smjera, a kod naizmjeničnih biramo pup koji će rasti dalje od susjednih grana, da se ne isprepliće s njima – to je obično pup orijentiran prema van. Rez uvijek mora biti iznad pupova; pri tome pazimo da ih ne oštetimo. Kod nasuprotnih pupova trebamo načiniti ravan rez. Kod naizmjenično smještenih pupova, rez trebamo načiniti ukoso, pod 45o.

Tipovi reza
  • ispravan rez kod naizmjeničnih pupova (pod 45o)
  • pogrešno: suviše koso
  • pogrešno: prenisko
  • pogrešno: previsoko
  • ispravan rez kod nasuprotnih pupova

Ako je rez suviše visoko, dio grančice do pupa će odumrijeti, a to za živi dio grane može postati izvor zaraze. Preniskim rezanjem možemo oštetiti pup ili se on može osušiti i tako neće doći do formiranja grane. Kod pomlađivanja grmova i rezanja debljih grana radimo ravan rez.

Načini orezivanja

Različite vrste grmova imaju svoje specifičnosti, pa prema njima trebamo prilagoditi i načine orezivanja. Općenito, grmove trebamo redovito orezivati kako ne bi suviše izbujali i postali neuredni. K tome, postat će pregusti, a mnoge grane će ostarjeti i postati neproduktivne – ogoljele i s malo grančica, listova i cvjetova. Takav grm ćemo teško i održavati. Trebamo pripaziti da se grane ne križaju i isprepleću. Također, sredinu grma trebamo održavati prozračnom tako da izbjegavamo ostavljati grane koje rastu prema sredini grma. Kod živica sve to nije potrebno jer one trebaju biti uniformne i guste, pa njih šišamo, eventualno s vremena na vrijeme pomlađujemo. Ako su rezovi deblji od tri centimetra, bilo bi dobro premazati ih voćarskim voskom te ih time zaštititi od truljenja. Ako nismo sigurni kako orezivati, tijekom sezone pratimo razvoj grma i prema potrebi radimo manje zahvate te promatramo razvoj grana i pupova. Iz toga možemo mnogo toga naučiti.

Prorjeđivanje kad je pregusto

Prorjeđivanje

Grm prorjeđujemo kad je biljka suviše gusta, a grane isprepletene. Ponekad na starijim granama nakon drastičnih rezova mogu izrasti grane vodopije (mlazovi) – suvišne bujne, izdužene grane. Kod nekih grmova nakon radikalnijeg pomlađivanja mogu pretjerano izrastati i iz osnove biljke. Vodopije narušavaju izgled grma, ali ga nepotrebno i iscrpljuju. Njih trebamo odrezati ili barem prorijediti te skratiti. Ovo je najbolje činiti u jesen ili početkom proljeća. Nakon što izrežemo sve nepotrebno, preostale grane imat će prostora i primat će više svjetla i zraka, a grm poprimiti bolji oblik.

Pomlađivanje grma

Pomlađivanje

Mnogi grmovi nakon nekog vremena imaju veće, odebljale i dosta ogoljele grane što narušavaju izgled grma. Takve grane imaju malo listova i slabo cvatu. Njih bismo trebali odrezati do tla. Godišnje je obično dovoljno ukloniti nekoliko grana (ne više od 1/3 grma). Isto vrijedi za grmove koji su dosta izrasli u visinu – skraćujemo ih za 1/3. Pomlađivanje je najbolje provoditi za vrijeme mirovanja, najčešće potkraj zime. U to vrijeme biljke nemaju lišće pa ćemo mnogo bolje vidjeti koje grane trebamo ukloniti. U proljeće će iz tog mjesta izrastati mlade grane te će se grm ubrzo pomladiti. Potom ga njegujemo i orezujemo na uobičajene načine.  

Rezanje do tla

Ponekad je jako ostarjele, neuredne biljke koje slabo cvatu najbolje temeljito odrezati sve do tla. To činimo u vrijeme mirovanja vegetacije. Trebat ćemo jake škare za deblje grane, a ponekad i pilu. Veće rane premažemo voćarskim voskom. Temeljitim rezom u proljeće ćemo potaknuti rast novih, posve mladih grana. Ako postanu suviše guste, tijekom vegetacije ili iduće sezone grm trebamo prorijediti da poprimi željeni oblik.

Šišanje

Šišanje i uklanjanje

Šišanje provodimo više puta tijekom sezone, prema potrebi. To činimo kad želimo održavati pravilne oblike i uredne živice. Prvo orezivanje obavljamo u proljeće nakon što biljke porastu; potom ponovo ljeti kad izgube željeni oblik. Izbjegavamo orezivanje potkraj ljeta i u jesen, jer bi biljke mogle započeti s rastom, pa nježne grančice može oštetiti mraz. Ako je potreban jači rez, to je bolje učiniti potkraj zime ili prije početka vegetacije. Uklanjanje ocvalih cvjetova je estetski zahvat, no i koristan je kad ne želimo da se stvaraju plodovi i sjemenke. Time ćemo izbjeći ćemo nepotrebno rasijavanje sjemena, a biljka se neće nepotrebno iscrpljivati. Dakako, to ne vrijedi kod biljaka koje imaju ukrasne plodove. Rez načinimo neposredno ispod cvata/cvijeta, kod prvih listova ili grančica (negdje se mogu vidjeti i lijepo formirani pupovi). Pri tome ujedno i lagano oblikujemo grm da zadrži željeni oblik. Ispod reza biljka će odmah započeti s rastom, pa će postati razgranatija, a time i gušća.

Uklanjanje ocvalih cvjetova

Vrste grmova

Neke grmove uzgajamo samo radi listova, a neke zbog ukrasnih cvjetova i plodova. Sadimo ih pojedinačno ili u skupinama (jednu vrstu ili u mješovitim nasadima) te kao zaklone i živice. Oblikujemo ih tako da njihove najvažnije odlike dođu do punog izražaja.

Grmovi koji cvatu u proljeće: jorgovan (Syringa sp.), forzcija (Forsythia sp.), kolkvicija (Kolkwitzia sp.), pajasmin (Philadelphus sp.), kerija (Kerria japonica), dojcija (Deutzia sp.), ukrasna dunja (Chaenomeles sp.)… Njih ne smijemo orezivati u proljeće prije cvatnje i ljeti, već odmah nakon cvatnje. Oni cvjetne pupove za iduću godinu stvaraju tijekom ljeta i jeseni prethodne godine, pa takvom kasnijom rezidbom možemo odstraniti zametnute pupove.

Grmovi koji cvatu ljeti: budleja (Buddleia sp.), žutika (Berberis sp.), kalina (Ligistrum sp.), hibiscus (Hibiscus syriacus) neke vrste suručica (Spiraea sp.)… Možemo ih rezati nakon cvatnje, ali i kasnije. Oni cvjetove stvaraju na mladim grančicama tekuće sezone, pa jedino njih ne bismo smjeli rezati tijekom proljeća (prije cvatnje).

Grmovi koje uzgajamo radi listova: šimšir(Buxus sp.), tisa (Taxus baccata), lovorvišnja (Prunus laurocerasus),japanska aukuba(Aucuba japonica), božikovina (Ilex sp.), fotinija (Photinia sp.), neke vrste kurika (Euonymus sp.), borovica (Juniperus sp.)… Kod ovih grmova prema potrebi provodimo pomlađivanje, prorjeđivanje i šišanje. Kod crnogoričnih grmova kao što su tuja (Thuja sp.) i pačempres (Chamaecyparis sp.) ne provodimo drastične mjere već samo redovito šišanje. Naime, ovi se grmovi teško ili nikako pomlađuju, pa se dugo vremena neće obnoviti.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPosadite češnjak za dobro zdravlje i dug život!
Sljedeći članakOd druge polovice studenog isplata predujma za proizvodnu 2020. godinu!
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje