Pepeljuga – ljepotica s Kanara

40

Cineraria (Cyneraria hybrida) je rod koji obuhvaća više od 1300 različitih vrsta biljaka porijeklom iz južne Afrike, iako nekoliko vrsta dolazi iz nešto sjevernijih krajeva s kanarskih otoka i Madeire. Rod uglavnom obuhvaća jednogodišnje i višegodišnje biljke, jednostavne ili razgranate stabljike.

Listovi mogu biti podijeljeni ili cijeli dok cvjetovi mogu biti skupljeni u metličaste, štitaste ili klasaste cvati, ovisno o vrsti. Pripadaju porodici Asteraceae. Najčešće se uzgajaju Cineraria cruenta s mnogobrojnim grupama i hibridima i Cineraria martima. Senecio cruentus ili Cineraria cruenta, jednogodišnja je biljka grmolikog rasta s cvjetovima sličnim margaretama skupljenim u štitaste cvasti. Postoje mnogobrojni hibridi ove vrste koji se razlikuju po visini rasta te obliku i boji cvijeta. Biljke iz grupe hibrida Stellata imaju najveću visinu, narastu oko 70 cm, cvjetovi su zvjezdasti, sitni. Biljke iz grupe hibrida Grandiflora narastu tek 45 cm, ali imaju vrlo krupne cvjetove. Hibridi iz grupe Nana imaju kompaktan, zbijen rast, to su niski grmići s cvjetovima upadljivo jarkih boja. Hibridi iz grupe Polyantha prepoznatljivi su po mnogobrojnim cvjetovima na pojedinoj biljci te se koriste kao rezano cvijeće. Listovi su ovalni ili srcoliki, svijetlozeleni, dlakavi. Boja cvjetova je razna, a mogu biti jednobojni ili dvobojni. Cvjetovi mogu biti jednostavni ili dvostruki. Rod Senecio dobio je naziv od latinske riječi senex – starac. Kad cvjetne glavice formiraju sjeme i počnu se sušiti na sjemenkama se pojavi bijela paučinasta tvorevina pa cvjetovi izgledaju poput glave sijedog čovjeka. Ova biljka porijeklom je s Kanarskih otoka. Razmnožava se sjemenom, a kako je sjeme sitno, dovoljno ga je samo posuti po površini supstrata i posuda se pokrije staklom ili folijom kako bi se povećala vlaga za nicanje. Sjeme se sije od lipnja do rujna kako bi biljke cvale od prosinca do travnja.

Površina supstrata uvijek mora biti vlažna, a pri temperaturi od 20° C prve biljčice možemo očekivati za desetak dana. Kad na mladim biljčicama izrastu prvi pravi listovi, vrijeme je za pikiranje i polako privikavanje na vanjske uvjete. Znači, biljčice danju smjestite na neko sjenovito i zaštićeno mjesto u vrtu dok ne ojačaju. Ljeti se mogu držati u vrtu, na balkonu ili terasi, ali treba ih štititi od jakog i izravnog sunca. Ove biljke traže puno vode i supstrat u loncu stalno mora biti vlažan. Svako isušivanje supstrata u loncu može biti kobno za biljku.

Tlo mora biti propusno uz dobru drenažu na dnu lonca. Za formiranje pupova zimi kao i cvatnju, traži nešto nižu temperaturu, 10 do 15° C. Kad se pupoljci formiraju vrijeme je za prihranjivanje koje se provodi jednom tjedno. Cvatnja traje 4 do 6 tjedana. Može izdržati temperaturu do -2° C. U većini slučajeva ova se biljka baca nakon cvatnje.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakMladi poljoprivrednici, od sutra kreću prijave na natječaj podmjere 6.1.1.
Sljedeći članakCroVin – Prvi središnji stručni skup vinogradara i vinara Hrvatske
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.