Prednosti uzgoja iz presadnica su:
• veća iskoristivost sjemena zbog povoljnijih uvjeta klijanja sjemena i nicanja biljaka,
• ranija proizvodnja na otvorenom, odnosno, bolja godišnja izmjena kultura i veće iskorištenje proizvodnih površina,
• izbor boljih i ujednačenijih biljaka za sadnju što rezultira ujednačenijim rastom i dospijevanjem u tehnološku zrelost, te većim prinosom,
• manje gaženje tla i troškovi rada strojeva zbog smanjenog broja kultivacija i aplikacija pesticida,
• lakša i jeftinija kontrola korova, bolesti i štetnika.
Tehnologije uzgoja presadnica
Sve tehnologije uzgoja presadnica mogu se podijeliti u dvije skupine. Uzgoj presadnica “golog” korijena i uzgoj presadnica s grudom supstrata oko korijena. U uzgoj presadnica “golog” korijena spadaju sve tehnologije uzgoja presadnica povrća u kojima se proizvedene presadnice za sadnju “čupaju” iz tla ili nekog drugog supstrata. Pritom sitniji dijelovi korijena ostaju u tlu, a korijen je nedovoljno zaštićen u transportu i sadnji. Glavni je nedostatak ove tehnologije što razdoblje duže od nekoliko sati između “čupanja” i sadnje uzrokuje gubitak turgora listova (presadnica izgleda uvelo), veći je zastoj u rastu i gubici u primitku presadnica. Ovaj način proizvodnje se danas rijetko koristi, uglavnom samo u proizvodnji presadnica za vlastite potrebe.
Na tržištu su danas najzastupljenije presadnice s grudom supstrata, uzgojene u polistirenskim kontejnerima. Uz znatno smanjenje utroška rada, zbog jednakog razmaka između biljaka postiže se veća ujednačenost uzgojenih presadnica, a i usjeva nakon sadnje. Ova tehnologija omogućuje bolje iskorištenje sjemena i osigurava točnije planiranje sjetve za određenu dinamiku sadnje, odnosno, berbe. Budući da se presadnice prevoze i sade s grudom supstrata u kojoj je određena količina vode i biljnih hraniva, spriječeno je isušivanje korijena, visok je primitak presadnica i praktično nema zastoja u rastu. Kad su nepovoljni uvjeti za sadnju na otvorenom, presadnice s grudom supstrata mogu se određeni broj dana skladištiti.
Po m2 površine može smjestiti oko 6 kontejnera. Poslije sjetve, sandučići ili kontejneri drže se jedan na drugome u prostoriji s optimalnom temperaturom za klijanje i visokom vlagom zraka (klima komori). Nakon jednog ili više dana, kad započne klijanje, kontejneri se prenose u zaštićeni prostor, gdje se postavljaju jedan do drugoga. U zaštićenom prostoru kontejneri se postavljaju iznad razine tla, kako bi se spriječilo prorastanje korijena kroz otvor na dnu lončića. Strujanje zraka ispod kontejnera (zračni rez korijena) potiče savijanje glavnog korijena unutar lončića i razvoj postranih korjenčića koji prorastaju supstrat. U uzgoju presadnice rajčice, u fazi razvijenih kotiledona i pojave prvog pravog lista, obavlja se pikiranje. Odnosno, presađivanje na veći razmak. Ovim stresom potiče se razvoj postranog korijenja. Rajčica se pikira u kontejnere s 40 do 60 lončića.
Ručna sjetva može se obaviti u sandučiće napunjene supstratom na razmak redova 3 do 5 cm i 1 do 2 cm u redu ili strojno u kontejnere s 200 do 400 lončića. Pri sjetvi u sandučiće troši se 8 do 10 g sjemena po m2. Zbog mogućnosti gubitaka, prilikom sjetva planira se 10 % više biljaka nego je potrebno za jedinicu površine.
Uvjeti uzgoja presadnica
Za proizvodnju kvalitetnih presadnica u zaštićenom prostoru potrebno je održavanje odgovarajuće temperature (navedene u tablici) i relativne vlažnosti zraka, te vlage i razine hraniva u supstratu. Prije presađivanja na otvoreno, presadnice trebaju proći proces kaljenja koji se sastoji u postupnom sve jačem provjetravanju zaštićenog prostora i snižavanju temperature supstrata i zraka kako bi se biljke prilagodile vanjskim uvjetima. Kaljenje započinje 7 do 14 dana prije presađivanja.
Za lakše vađenje presadnica s cijelom grudom supstrata iz lončića, kao i manje izraženom stresu biljaka po presađivanju na otvorenom, potrebno je pred sadnju prestati navodnjavati. Nakon sadnje će voda iz okolnog vlažnijeg tla pritjecati u grudu supstrata i omogućiti korijenu opskrbu vodom. Ako je gruda vlažnija od okolnog tla, voda otječe iz grude. Tj. iz neposredne blizine korijena, biljka ne dobiva vodu, gubi turgor i ako nije osigurano navodnjavanje može doći do venuća posađenih presadnica.
Vlažnost supstrata se održava zalijevanjem s 1 do 1,5 L vode po kontejneru dnevno. Za prihranu presadnica koriste se ili folijarna gnojiva ili vodotopiva. Nakon čije je primjene potrebno isprati lisnu površinu kako ne bi došlo do ožegotina.
Specifičnosti uzgoja presadnica rajčice
Od sjetve u sandučiće ili kontejnere s 400 do 450 lončića do nicanja održava se temperatura od 20 do 25°C. Nakon otvaranja kotiledona pikira se u kontejnere većih lončića (40 do 60 lončića po kontejneru) ili u lonce do 500 cm3. Ovisno o planiranom razdoblju uzgoja, koje može biti 40 do 90 dana. Nakon primitka i pojave prvog pravog lista može se sniziti temperatura na 11 do 13 °C kroz 10 dana do 3 tjedna (pri slabijem osvjetljenju duže), do razvoja drugog lista. U to se vrijeme zameće prvi cvjetni grozd. Niže temperature uvjetuju veće kotiledone, deblju stabljiku, manji broj listova do prvog cvata i veći broj cvjetova na prvom i drugom cvatu.
Relativna vlažnost zraka u zaštićenom prostoru bi tijekom uzgoja presadnica rajčice trebala biti u rasponu od 60 do 70 %. Dopunsko osvjetljenje može skratiti vrijeme proizvodnje presadnica do jedne trećine. Dobra presadnica ima najmanje 20 g, 6 do 8 razvijenih listova i već vidljivi zametak cvata.
Sadnja
U mediteranskom dijelu Hrvatske, sadnja rajčice u negrijanim zaštićenim prostorima obavlja se krajem ožujka i početkom travnja. Dok u kontinentalnom u drugoj polovici travnja. Sadnju presadnica rajčice na otvoreno moguće je obaviti kad se minimalne temperature ne spuštaju ispod 10 do 12 °C. Rast se zaustavlja na 10 °C, a niže temperature uzrokuju oštećenja biljaka. Dubina sadnje je ista kao u kontejneru ili može biti i nešto dublja. Budući da rajčica ima sposobnost stvaranja adventivnog korijenja na stabljici.
Razmak sadnje ovisi o kultivaru, namjeni proizvodnje i raspoloživoj opremi. Indeterminantni (visoki) i poludeterminantni kultivari uzgajaju se uz potporu. Zbog njege usjeva i višekratne berbe razmak redova je od 80 do 100 cm, a razmak u redu varira ovisno o bujnosti i ranozrelosti kultivara. 30 do 40 cm rani i 50 do 70 cm kasniji kultivari. Determinantni (niski) kultivari sade se na razmak 80 x 30 cm ili u dvoredne trake za mehaniziranu berbu. U dvoredne trake se može saditi i rajčica u zaštićenim prostorima na način da se na malč od PE-folije sade dva reda razmaknuta 60 do 70 cm. Dok između dvije trake folije se ostavlja razmak 90 do 100 cm, koji se koristi kao prolaz za njegu usjeva i berbu.
