Prilikom razvoja jajašca, niske temperature djeluju štetnije ukoliko je jaje starije (razvoj embrija u njemu je dalje napredovao), dok kod ličinaka djeluju to štetnije što je leglo mlađe. Znači, najopasnije su za mlado, nepoklopljeno leglo. Kod temperature između 18 i 20° C ličinke počinju ugibati nakon dva dana. Kada je temperatura oko 26° C najveći dio legla uginut će već u stadiju ličinke, a mali broj kukuljica koje su se uspjele zaviti imat će zakržljale pojedine dijelove tijela. Na 28 do 30° C leglo će se razviti, ali pojedini dijelovi tijela izleženih pčela biti će zakržljali. Ukoliko dođe samo do manjeg pada temperature – do 32° C, leglo će se normalno razviti. »imbenici koji dovode do snižavanja temperature, dovest će i do poremećaja u prehrani ličinke, a svaka takva promjena izaziva usporeni razvoj. Ukoliko dođe do jačih prehrambenih poremećaja možemo očekivati ugibanje čitavog legla. Jačina negativnih posljedica hladnoće ovisi o njenom stupnju i dužini izloženosti. Kod slabijeg djelovanja ne moramo uočiti znakove prehla đenog legla, ali dolazi do smanjenja opće otpornosti i ličinke su prijemljivije na neke druge bolesti. Prehlađeno leglo najćešće se javlja u rano proljeće kada vanjska temperatura naglo padne. Pčele su prisiljene ponovo se stisnuti u klupko kako bi održale potrebnu temperaturu. Zbog smanjenog broja pčela u ovo doba godine dio legla koji je smješten prema periferijji može ostati nepokriven i nezaštićen od niskih temperatura. Isto tako, pčela na tim perifernim područjima nisu u mogućnosti hraniti leglo jer ne smiju napustiti klupko. Zbog hladnoće i nedostatka hrane nezaštićene ličinke ugibaju. U tim slučajevima nalazimo karakterističnu sliku na saću. U središnjem dijelu gdje se nalazilo pčelinje klupko nalazimo normalno razvijeno leglo, dok je ono koje je ostalo nezaštićeno na periferiji uginulo.

Prethodni članakRooibos čaj – umiruje i lijeći
Sljedeći članakZdravstvena ispravnost krumpira za sadnju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.