Kad se koristi stelja, ista se unosi nekoliko dana prije prihvata i rasprostire ju se u sloju debljine 7-10 cm. Dan prije dolaska jednodnevnih pilića grijalice moraju biti upaljene, pojilice napunjene vodom. Hhrana se daje nakon što su pilići nekoliko sati boravili u peradnjaku. Do kada su već gotovo svi naučili piti vodu.

Kako na vrijeme uočiti teškoće- jednodnevni pilići?

Da bi spriječili piliće da se hrane steljom, dobro je nekoliko dana krug ispod umjetne kvočke pokriti kartonom. Također po njemu rasporediti pojilice i hranilice. Savjestan peradar će prvi dan boravka pilića u peradnjaku proboraviti zajedno s njima i tako najlakše uočiti eventualne teškoće i na vrijeme ih otkloniti.

Termoregulacijski mehanizmi jednodnevnih pilića nisu autonomni. Odnosno pilići nisu u stanju regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu neovisno o okolnoj temperaturi sve do dobi od 3tj, čemu treba prilagoditi grijanje peradnjaka. To se može postići grijanjem ukupnog prostora za uzgoj, ili samo dijela gdje ce pilići boraviti.

Parcijalno je grijanje primjenom električnih ili plinskih grijalica gdje se grije samo zona boravka pilića. Ostali dio prostora može imati nešto nižu temperaturu. Poželjno je u zoni boravka pilića tijekom prvog tjedna osigurati temperaturu od 33-35ºC.

Kontrola temperature

Kontrolu temperature zraka prostora u kojem borave pilići treba biti pomoću pouzdanih termometara, a treba pratiti ponašanje samih pilića. Ako su pilići podjednako raspoređeni unutar ograđenog kruga, temperatura je optimalna. Grupiranje i međusobno stiskanje pilića znak je da im je hladno. Bježanje prema rubu kruga uz dahtanje, znak je da je pilićima prevruće. U prvih nekoliko dana uzgoja poželjno je da relativna vlaga u peradnjaku bude 70-75%, a kasnije 65%. Održavanje ovakve vlažnosti vrši se kombinacijom provjetravanja, grijanja i kontrolom rada pojilica, kako ne bi došlo do curenja vode i vlaženja stelje.

Poželjno je da u prvim danima života relativna vlažnost zraka nikako ne padne ispod 55%. Jednodnevnim je pilićima potrebno osigurati 24-satno osvjetljenje. Jačinu žarulje treba prilagoditi prostoru u kojem se uzgajaju pilići. Ukoliko se prostor osvjetljava umjetnim svjetlom ono treba biti jačine 20-30 luksa. Odnosno instalira se 3,0-3,5 W snage obične žarulje po m2 poda. Nakon trećeg dana pilićima se osigurava 23 sata svjetla i jedan sat mraka. Jedan sat mraka dnevno privikava piliće na eventualne strujne kvarove, koji bi zbog panike u jatu izazvali goleme gubitke.

""

Prethodni članakDržave članice Komisiji će vratiti 318 milijuna eura sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP)
Sljedeći članakU 3 mjeseca Agencija ugovorila 97 novih IPARD projekata
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.