Posljednjih godina otkako se domaće tržište isključivo oslanja na uvoz češnjaka iz Kine, domaća proizvodnja ovog luka gotovo je potpuno zamrla. No kao što naš narod kaže: svako zlo za neko dobro, radeći tako imali smo prigodu uvjeriti se da su neki naši gotovo zaboravljeni ekotipovi i kultivari u mnogočemu kvalitetniji od onih iz uvoza. Čak štoviše, s njima na svjetskim izložbama postižemo zavidne rezultate. Nažalost, još uvijek samo na izložbama, jer ozbiljnije proizvodnje još uvijek nema. Ipak, naš se seljak polako, ali sigurno vraća uzgoju domaćeg češnjaka. Otud i interes pretplatnika za mogućnosti suzbijanja korova herbicidima u češnjaku, jer ga i sam vjerojatno planira proizvoditi na većim površinama.
Jesenska sadnja
Velika većina ekotipova i kultivara češnjaka koje uzgajamo ne cvatu i ne donose sjeme. Znači razmnožavaju se isključivo vegetativno, pa prema tomu predstavljaju klonove. Otud i velike razlike u izgledu i kakvoći pojedinih ekotipova koji su u prošlosti uzgajani i na našim prostorima. S gledišta vremena sadnje, sve tipove češnjaka možemo razvrstati u tri skupine: jesenski (ozimi), proljetni i alternativni klonovi ili kultivari.
Većina domaćih kultivara ustvari su alternativni, što znači da ih je moguće saditi u jesen, ali i u proljeće. Priprema za sadnju u jesen počinje u ljeto suzbijanjem sveprisutnih dobro razvijenih trajnica (pirike, slaka, osjaka, divljeg sirka, gaveza i dr.) jednim od brojnih pripravaka na osnovi glifosata (Cidokor, Hercules 480 SL, Clinic i dr.). Radeći tako, u korijenu ćemo suzbiti vrlo napasne višegodišnje korove. Dva tjedna nakon tretiranja tlo se perore i priprema se površina za sadnju. Najbolje tako da se oforme uzdignute gredice.
U jesen zasađenu površinu uglavnom zakorovljuju ozimi jednogodišnji širokolisni korovi kao npr.: mišjakinja (Stellaria media), crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum), pastirska torbica (Capsella bursa pastoris), čestoslavica (Veronica persica), poljska ljubica (Viola arvensis), mak (Papaver rhoeas), broc (Galium aparine), kamilica (Matricaria chamomilla), jarmen (Anthemis arvensis) i dr.
Svi navedeni sposobni su prezimiti u našem klimatu. Ne suzbijemo li ih na vrijeme, razvijat će se tijekom zime, pa će do proljeća zelenom masom prekriti tlo. Vegetacijski ciklus završavaju plodonošenjem rano u proljeće. Iz banke sjemena u tlu (rezerve iz prethodnih godina) mnogi će u proljeće ponovno ponići. Znači, tijekom jeseni, zime i rano u proljeće ozimi su korovi veliki kompetitori češnjaku, pa ih mehaničkim i/ili kemijskim mjerama treba pravovremeno suzbiti.
Jari korovi
Ipak, nakon zime proizvođaču znatno veće probleme predstavljaju jari odnosno ljetni korovi. Od širokolisnih to su loboda ( Chenopodium album), dvornici (vrste roda Polygonum), šćir (Amaranthus retroflexus), ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), konica ( Galinsoga parviflora) i dr. Jednogodišnje toploljubne trave: koštan ( Echinochloa crus-galli), muhari (Setaria spp.) i svračica (Digitaria sanguinalis), redovito su zastupljeni na svakoj njivi u svim proizvodnim područjima, pa tako i u češnjaku.
Na okućnicama u dobro gnojenim vrtovima, već od sadnje u jesen, pa sve do vađenja, vrlo je dosadna jednogodišnja vlasnjača ( Poa annua) i praktički nema ozime povrtne kulture u kojoj se ne javlja. Višegodišnje korove kao npr. slak (Convolvulus arvensis), osjak (Cirsium arvense), piriku (Agropyron repens), divlji sirak (Sorghum halepense), troskot (Cynodon doctylon) i dr. treba iskorijeniti primjenom totalnih herbicida na osnovi glifosata prije sadnje češnjaka. Od spomenutih veći značaj ima pirika.
Sveprisutna pirika
Pirika je dosadna trajnica umjerenih zahtjeva prema tlu i toploti. Sveprisutan je korov na oranicama, vrtovima, voćnjacima, vinogradima, uz putove i sl. Ipak, preferira dobro nagnojeno tlo.
Razmnožava se vegetativnim organima (podancima) ali i sjemenom, koje u tlu u poljskim uvjetima zadržava život duži niz godina. Jedan je od deset najraširenijih korova u svijetu. Češnjak može zakoroviti već u jesen, makar veći problem predstavlja tek s proljeća.
Tijekom blagih zima zeljasti nadzemni dijelovi mogu prezimiti (rjeđe). Obično već rano u proljeće iz vegetativnih organa potjeraju nove biljke, koje se vrlo uspješno nadmeću s drugim kulturnim biljem, pa tako i s češnjakom. Ako ju nismo uspjeli suzbili glifosat herbicidima prije sadnje češnjaka, još uvijek to možemo učiniti selektivnim herbicidima tijekom uzgoja češnjaka (vidi tablicu). U tablici koju donosimo dat je prikaz relativne osjetljivosti najčešćih korova usjeva češnjaka na dopuštene (registrirane) herbicide u Hrvatskoj.
Iz prikazanog se vidi da je na osnovi sedam herbicida registrirano devet različitih pripravaka. Primjenom bilo kojeg pojedinačno nećemo postići cjelovit (zadovoljavajući) učinak na sve korove. Zato se u praksi pribjegava primjeni kombinacije herbicida ili primjeni smanjenih količina u dva navrata tijekom vegetacijske sezone.
Mogućnosti koje nude herbicidi
Iz prikazanog se vidi da su na osnovi pendimetalina registrirana dva pripravka – Stomp 330E i Pendigan 330E. Pendimetalin je hlapiv herbicid pa pripravke na njegovoj osnovi treba pred sadnju oruđem unijeti u tlo. U jesen se može primijeniti i nakon sadnje, a prije nicanja bez inkorporacije. Relativno je dobrog spektra djelovanja na jednogodišnje uskolisne korove. Ipak, na jednogodišnje širokolisne potrebna mu je pomoć. Slično bi se moglo zaključiti i za pripravak Dual Gold 960 EC koji također dobro djeluje na jednogodišnje trave, a slabo na jednogodišnje širokolisne korove.
Upravo zbog navedenog dobri rezultati mogu se očekivati tek kad se primijene u kombinaciji s pripravcima Afalon disperzija ili Filon koji ne djeluju na korovne trave, a dobrog su učinka na jednogodišnje širokolisne korove. Koju količinu pojedinog herbicida ćemo primijeniti u kombinaciji, ovisit će o vrsti korova i tipu tla. Na lakšim pjeskovitim tlima primjenjuju se niže od u tablici prikazanih količina. Dobri rezultati mogu se očekivati primjenom Stompa 330E ili Pendigana s Afalon disperzijom u količini 2 l + 1 l/ha na lakšim ili 3+1 na težim tlima ili primjenom kombinacije Dual Gold 960 EC s Filonom 1 l + 2-3 l/ha.
Moguće su i druge međusobne kombinacije ili razdvojena primjena npr. Stompa ili Pendigana u jesen, a Filona ili Afalona u proljeće. Starane 250 sredstvo je specifičnog djelovanja. Primjenjuje se nakon nicanja češnjaka i korova, samo kad je usjev zakorovljen mišjakinjom. Potpuni i sigurni rezultati mogu se očekivati tek nakon dobro razrađenog programa višekratne primjene smanjenih količina kombinacije dopuštenih herbicida. Ovakav program stručnjaci Zavoda za herbologiju razradili su u luku. Danas se on s velikim uspjehom primjenjuje na značajnim površinama. Pripravci na osnovi kletodima (Select i Select super) i propakizafopa (Agil 100 EC) djeluju samo na jednogodišnje i višegodišnje uskolisne korove. Primjenjuju se nakon nicanja kulture i korovnih trava. Izvrsno djeluju na piriku i druge jedno i višegodišnje trave izuzev jednogodišnje vlasnjače.
