Otpornost na antibiotike

Stalna upotreba antibiotika u uzgoju životinja važan je razlog zašto se razni uzročnici bolesti genetički mijenjaju i postaju otporni na najrazličitije antibiotičke lijekove. Neki znanstvenici već se boje da bi u dogledno vrijeme ponovno moglo doći do zaraza kojih smo se toliko bojali prije otkrića antibiotika. Bakterije se zbog sintetičkih antibiotika prilagođavaju promijenjenim životnim uvjetima, tako da svakih dvadeset minuta nastaje nova generacija. Stoga je vrijeme da se ograniči prekomjerno primjenjivanje antibiotika kako bi se povisila vjerojatnost da će oni djelovati onda kad budu stvarno potrebni u hitnim slučajevima.

Dobro je rješenje provedba prevencije bolesti raznovrsnom zelenom hranom s različitim divljim samoniklim biljem koje možete uzgajati u svom vrtu. Spoznaja da je zelena hrana važna u hranidbi peradi stara je kao i sam uzgoj. Suvremenim metodama držanja peradi na farmama, ta je hrana odavno izišla iz upotrebe jer se iz radnotehničkih razloga nije mogla davati životinjama. Ali gotova hrana s umjetno dodanim vitaminima nije odgovarajuća zamjena. Dosad nepoznato dodavanje niže navedenih ljekovitih biljaka hrani vrlo je važno za održavanje zdravlja peradi.

Razvojem farmakologije i fitomedicine sve se više otkrivaju sastojci različitih biljaka, pa čak i antibiotički djelotvorne tvari. Antibiotički djelotvorne i obrambeno stimulirajuće ljekovite biljke mogu kod stručne primjene u nekim slučajevima nadomjestiti i sintetičke antibiotike. Takve biljke i njihova eterična ulja ne djeluju samo protiv mikroba, nego istodobno pomažu da se izliječi okruženje u kojem bi bakterije mogle uspijevati. 

Origano, mravinac ili divlji mažuran

(Origanum vulgare) je zeljasta trajnica koja naraste 30 do 60 cm visoko. Nalazimo ga na sunčanim livadama, po šikarama i svjetlijim šumama, naročito na hranjivom i vapnenastom tlu. Na vrhu stabljike i ogranaka razvijaju se brojni crveni ili svijetloružičasti cvjetovi, skupljeni u guste cvatove. Biljka cvjeta od srpnja do rujna. Poseban aromatičan miris potječe od eteričnog ulja, a javlja se ako biljku trljamo među prstima. Posebice je važno njegovo eterično ulje kojega biljka sadrži od 2 do 4%, jer je u njemu čak 80% aromatičnog karvanola i oko 50% timola. Ove tvari djeluju u širokom spektru protiv brojnih uzročnika bolesti.

Timol već u koncentraciji od 0,007% ubija određene bakterije (stafilokoke, salmonele i listerije). U višim koncentracijama ubija i gljivice (Aspergillus flavus i A. versicolor). Prednost prirodnih antibiotika je u tome što se bakterije od njih ne mogu braniti. To je vjerojatno povezano s time što se protiv bakterije ne bori samo antibiotska tvar nego i cijela smjesa (povezano s prirodnim štavilima, saponidima i gorkim supstancijama) čija se koncentracija mijenja od jedne do druge biljke, a pomalo i sastav.

U zemljama s razvijenom avikulturom pojedine tvrtke (Oropharma, Ropa- Farm, Biller…) proizvode pripravke koji sadrže ulje origana i predstavljaju čisti biljni proizvod. S takvim svojstvima služi ne samo u borbi protiv bakterija i gljivica nego ubija i kokcidije. Origano možete davati peradi kao dodatak zelenoj hrani, od proljeća do jeseni. Bilo da raste u divljini ili se uzgaja u vrtu, ova začinska biljka ima ljekovita svojstva. Slično djelovanje na zdravlje ima i bosiljak (Ocimum basilicum). 

Gospina trava ili kantarion 

(Hypericum perforatum) poznata je ljekovita biljka. Ta dugovječna zeljasta biljka raste u gotovo cijeloj Europi. Njeno djelovanje je između ostalog: antibakterijsko i antivirusno, antihelmitsko (djeluje protiv glista), antidepresivno, sprječava i ublažava upale, sprječava krvarenje, štiti krvne žile, potiče izlučivanje, sprječava nastanak deformiranih stanica u organizmu (stanica raka) i štiti stanične opne. Gospina trava je pravi prirodni lijek koji, zahvaljujući svojim raznovrsnim sastojcima, djeluje holistički, time što suzbija uzročnike simptoma bolesti, dakle potiče samoizlječenje.

Peradi ponudite nadzemni dio biljke u vrijeme cvjetanja, kao dodatak zelenoj hrani, tijekom cijelog razdoblja njezine vegetacije od svibnja do konca kolovoza. Listove i cvjetove treba odvojiti od stabljike i umiješati u mekanu hranu, jer ako je ponudimo kao čisto zelenu krmu, perad je neće pojesti. Ona se može sakupljati, vezati u svežnjeve i sušiti na suhom, sjenovitom mjestu, pa ju možete davati zimi. Tako ćete ojačati njihov imuni sustav u hladno godišnje doba.

Neven

(Calendula officinalis) je poznata ukrasna i ljekovita biljka podrijetlom iz južne Europe. To je jednogodišnja razgranjena biljka koja izraste do 60 cm visoko. Listovi su produženo lopatasti ili lancetasti, cjelovitog ruba ili samo neznatno nazubljeni. Osobito intenzivno mirišu žuti ili narančasti cvjetovi, skupljeni u glavičasti cvat promjera do 4 cm. Cvjeta od lipnja do kraja listopada. Većinom poznati sastojci nevena su eterična ulja, saponini, flavonoidi, karatinoidi, ksantofili, triterpendioli, sluz, kaučuk, bjelančevine, šećer, enzimi i organske kiseline.

Ove sastojke nikad ne bi trebalo promatrati izolirano već samo u njihovu zajedničkom (sinergičkom) djelovanju. Eterična ulja nevena umirujuće djeluju. Osobito su značajna za inhibiciju rasta različitih bakterija i gljivica. Antibiotski učinak pojačan je djelovanjem flavonoida i saponina. Od svih skupina djelatnih tvari sadržaj saponina zastupljen je u nevenu u natprosječno visokim količinama. Saponin djeluje vrlo agresivno protiv štetnih gljivica u crijevima, jer sprječava funkcijsku izgradnju njihovih membrana.

Eterična ulja napadaju bakterije i gljivice koje uzrokuju određ ene bolesti. Flavonoidi imaju još širi profil djelovanja. Poput vitamina K1 sudjeluju u regulaciji krvi i tako sprječavaju upale i začepljenja krvnih žila pomoću bjelančevina aktiviranih vitaminom K1. U imunološkom sustavu flavonoidi sprječavaju eskalacije tog sustava, odnosno ne dopuštaju da obrambene stanice počnu napadati vlastite stanice. Dakako da neven sadrži i ukupni arsenal daljih biotvari, u što izmeđ u ostalog spadaju i vitamini i minerali. Kao dodatak u hranidbi peradi koristi se cijeli nadzemni dio biljke. Neven je omiljena biljka biljnim ušima. Tako, ako ga dajete zajedno s ušima perad će dobivati i dragocjene životinjske bjelančevine.

Stolisnik ili hajdučka trava

(Achillea millefolium) je zeljasta trajnica, visoka 30 do 80 cm, aromatičnog mirisa zbog sadržaja eteričnih ulja. Sadrži gorku tvar ahilein, eterično ulje, tanine, smole, asparagin, kaučuk, te različite kiseline i minerale (kalcij, kalij, željezo, natrij, fosfor i sumpor). Stolisnik posjeduje antibakterijsko i protuupalno djelovanje. U fitomedicini se koristi kod želučanih tegoba, za poticanje teka i čišćenje krvi, protiv glista, za liječenje rana, malarije, upala i bolesti jetre. Znatna količina kalija (u koleraciji s drugim ljekovitim tvarima) potiče uredan rad bubrega.

U tradicijskom uzgoju podmlatka peradi stolisnik je uz koprivu često korištena biljka. Peradi nasjeckajte mlade i nježne listiće, koji se sabiru već od konca veljače sve do lipnja, a ponekad ponovno u rujnu i listopadu. Tako ćete ojačati njihov organizam, povećati otpornost, te znatno smanjiti sklonost prema raznim bolestima. 

Kadulja

(Salvia officinalis) je 20 do 70 cm visok višegodišnji polugrm s jako razgranatim drvenastim korijenom. Kao samonikla biljka kadulja raste na području Sredozemnog mora. Izvan tog područja uzgaja se samo u vrtovima sjevernih područja, ali je slabije kakvoće u odnosu na onu koja raste samoniklo uz obalu. Kod nas je rasprostranjena na kamenjaru i plitkom tlu u priobalju i na otocima, a mjestimice zalazi dosta duboko i visoko (do 1000 m) u unutrašnjost krškog područja. Kadulja je od davnina poznata ljekovita biljka indicirana protiv mnogih tegoba. Preporučuje se uporaba listića kadulje i uzgajateljima peradi u svrhu jačanja opće kondicije i održavanja zdravlja životinja.

Sitno narezane listiće pomiješajte s ostalom zelenom hranom ili ih dodajte u meku hranu. Već se malim pilićima mogu dati listići kadulje umiješani u meku hranu, posebice slabunjavoj peradi jer djelatne tvari veoma koriste očuvanju dobrog zdravlja. Listiće možete osušiti i davati ih tijekom zime. Kadulja djeluje antibiotski, potiče zacjeljivanje rana, uspješna je u borbi protiv crijevnih infekcija i sprječava upale. Glavni sastojci kadulje su tujon i kamfor.

Srednjeveliki listići sadrže mnogo tujona, veliki listovi pokazuju visok sadržaj kamfora. Tujon je ponajprije poznat po svom antibiotskom djelovanju, a kamfor ima protuupalno djelovanje. Usto dolazi i cineol koji djeluje antiseptički (ubija klice na ranama). Bilo bi pogrješno vrijednost kadulje poistovjetiti samo s njenim sadržajem eteričnih ulja. U toj se biljci nalazi cijela paleta djelatnih tvari, a sve su one uzajamno povezane i međuovisne.

Dokazano je da kadulja djeluje na čišćenje krvi, pospješuje rad jetre, želuca i crijeva, te jača nervni sustav. Međ utim, s kaduljom se ne smije pretjerivati jer uslijed nadražljivog djelovanja može nastupiti poremećaj rada bubrega ili oštećenje jetre. Njezino eterično ulje sadrži tujon zbog kojeg može prevelika količina djelovati čak kao otrov na središnji nervni sustav. Zato je potrebno napraviti pauzu od desetak dana i naizmjenično davati peradi drugu zelenu hranu.

Dragoljub

(Tropaeolum majus) je omiljena ukrasna i ljekovita biljka. Potječe iz Perua, a u Europu je unesena u 17. stoljeću. U postojbini samoniklo raste kao trajnica, a kod nas kao jednogodišnja biljka. Susrećemo ju po vrtovima, kao lončanicu po balkonima i prozorima, a ponekad raste i podivljala. Listovi su svijetlozeleni i sočni, gotovo okrugli, na dugim i isprepletenim peteljkama. Dragoljub cvjeta od lipnja do rujna lijepim, velikim, mirišljavim žutim, narančastim ili crvenim cvjetovima.

Izgleda da nema biljke, a posebno biljke kojoj se pripisuje toliko ljekovitih svojstava kao luku (Allium cepa). Suvremeni autori navode čak petnaest ljekovitih svojstava luka i dvaput više bolesti za koje se luk može primijeniti kao lijek. Za luk je poznato da u cijelom probavnom traktu potiče besprijekornu izmjenu tvari. Svojim antibiotičkim djelovanjem jača otpornost životinja na bolesti. Usto potiče tvorbu krvi i rožnate tvari (nokti, kljun, perje, ljuske na nogama). Svojim sastojcima potiče rad srca i utječe na stabilnost krvotoka, pa perad bolje podnosi stres. Zbog značajnog sadržaja vitamina C također djeluje protustresno.

Peradi možete povremeno davati svježe listove u kojima ima vitamina C, zatim cvjetne pupove i cvjetove. Biljku uvijek treba koristiti u svježem stanju jer se sušenjem gube ljekovite tvari. Djeluje kao prirodni antibiotik, antiseptik i fungicid. Pomaže kod infekcija dišnog trakta i povećava otpornost prema različitim bolestima. Me utim, dragoljub ne treba koristiti često jer može uzrokovati nadražaj probavnog trakta.

 

 

 

Prethodni članakKišno proljeće uzrok velikim najezdama puževa
Sljedeći članakB rudet
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.