Proizvodnju i otkup uljane repice ugovaraju naše tri uljare (Tvornica ulja Čepin, Zvijezda Zagreb i ABN – Tvornica ulja Zagreb) preko svojih organizatora proizvodnje. U zapadnom dijelu Hrvatske to je Agroprerada Ivanić Grad. Zasad u Hrvatskoj nitko ne otkupljuje repicu za biodizel. Najčešće subjekti koji organiziraju otkup uljane repice nude i potreban repromaterijal (sjeme, mineralna gnojiva, zaštitna sredstva). Sjeme uljane repice može se kupiti u poljoprivrednim ljekarnama na području gdje se uzgaja uljana repica ili kod sjemenskih kuća (Sjemenarna Zagreb, RWA Raiffeisen Agro, KWS sjeme Požega, PPK Nova Gradiška, i dr.). U proizvodnji uljane repice može se koristiti ista mehanizacija kao u proizvodnji strnih žitarica (žitne sijačice i kombajni).
Za sjetvu uljane repice uputno je koristiti novije sijačice, odnosno one kojima je moguće posijati 4 – 5 kg/ha sjemena. Kako razmak redova kod sjetve uljane repice treba iznositi 25 – 30 cm, najčešće je na žitnim sijačicama potrebno zatvoriti svaki drugi red (sijaće tijelo).
Za žetvu repice koriste se žitni kombajni (žanje se gornji dio stabljike koji nosi komuške, u kojima je smješteno sjeme). Moderniji kombajni za uljanu repicu imaju okomitu kosu, produženi hederski stol, ali repica se može žeti i današnjim žitnim kombajnima uz određene prilagodbe (broj okretaja bubnja, odgovarajuća sita za uljanu repicu, položaj vitla).
Agrotehnika proizvodnje
Uljanoj repici odgovaraju gotovo sva tla, vrlo dobre rezultate daje na nešto vlažnijim, ali prozračnim i hranjivim bogatim tlima. Ne odgovaraju joj tla s visokom razinom podzemne vode, niti tla na kojima se zadržava voda. Repica zahtijeva neutralnu do slabo alkalnu reakciju tla (pH 6,6 – 7,6), ali se može uzgajati i na tlima slabo kisele reakcije koja dominiraju u našem uzgojnom području. Kao i sve kulture, uljana repica mora se uzgajati u plodoredu, na isto tlo ne smije se vratiti najmanje 4 – 5 godina. Dobri predusjevi za uljanu repicu su rani krumpir, strne žitarice, osobito ozimi ječam, smjese graška i grahorice sa žitaricama. Zbog istih bolesti, suncokret i soju treba izbjegavati u uskom plodoredu s repicom (najmanje četiri godine). Uljana repica zahtijeva dobro obrađen oranični sloj i prije sjetve slegnut.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakLjekovitost voća
Sljedeći članakPuževi – biologija, ekologija i suzbijanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.