Prije svega, prorjeđivanje mladica doprinosi održavanju i dopunjavanju željenog uzgojnog oblika trsa. Hranjive tvari koje su se trošile na porast odstranjenih mladica, trošit će se na porast onih ostavljenih i jačanje cijelog trsa.
Povećanje kvalitete grožđa
Pravilnim rasporedom mladica nakon plijevljenja bolje je njihovo osunčanje. To doprinosi i boljoj oplodnji cvjetova, grozdovi su veći, veći je prirod grožđa i bolja obojenost bobica. Takvi uvjeti povoljniji su za dozrijevanje grožđa. To svakako pridonosi povećanju njegove kvalitete, a posebno u sjevernijim krajevima, gdje je plijevljenje obvezan ampelotehnički zahvat. Nakon plijevljenja su, zbog boljeg osvjetljenja, također bolji uvjeti za formiranje i diferencijaciju pupova koji će potjerati sljedeće godine.
Većom prozračnošću unutar trsa nastalom nakon prorjeđivanje mladica stvaraju se manje povoljni uvjeti za razvoj uzročnika plamenjače, pepelnice, sive plijesni i drugih bolesti, a zaštita od bolesti i štetnika mladica ostavljenih na trsu lakša je, efikasnija i jeftinija.
Ozljede koje nastaju tijekom uklanjanja zelenih mladica brzo zarastaju, za razliku od onih nastalih kod rezidbe zrele rozgve. Prorjeđivanje mladice ne smije se vršiti ni prerano, ni prekasno, a u našim uvjetima izvodi se tijekom lipnja. Prije svega, mora se pričekati kako bi se mogle razlikovati rodne od nerodnih mladica. U krajevima gdje kasni proljetni mrazevi mogu nanijeti štetu lozi, plijevljenje se izvodi kada prođu te opasnosti. Pravovremeno plijevljenje izvodi se lako, otkidanjem zelenih mladica rukom, i za to je potrebno malo radne snage. Ako se pak čeka da mladice pri osnovi očvrsnu, onda se moraju odstranjivati škarama. To iziskuje više radne snage i poskupljuje rad. Osim toga, ako se kasni s plijevljenjem, osim što se hranjive tvari trsa troše na mladice koje ćemo ionako odstraniti i samu je operaciju teže obavljati zbog isprepletenosti mladica.
Pomlađivanje trsa
Kod različitih sorti vinove loze, različita je i dužina mladica. Pri kojoj se mogu razlikovati rodne mladice od nerodnih i započeti s plijevljenjem. Općenito se može reći da se plijevi kada je dužina mladica uglavnom između 15 i 35 cm. Međutim, obzirom da svi pupovi na trsu u proljeće ne kreću istovremeno, plijevljenje obično treba obavljati u dva navrata. Prvi puta kada su mladice dužine 15-ak cm, a drugi put istovremeno s pinciranjem. Plijevljenjem se uklanjaju, prije svega, mladice potjerale na starom drvu i nerodne mladice razvijene na rodnim elementima trsa. Na krakovima i rodnim čvorovima također može biti mnogo nerodnih mladica, posebno ako je u rezidbi ostavljeno malo pupova. I one se u pravilu uklanjaju. Međutim ako se nalaze pri osnovi previše izduženih krakova ili rodnih čvorova, ostavljaju se kako bi sljedeće godine u rezidbi poslužile za pomlađivanje trsa ili pojedinog dijela trsa.
Stanovit broj nerodnih mladica ostavlja se na trsu i u slučajevima kada je na trsu razvijen nedovoljan broj rodnih mladica ili kada ih uopće nema. Naime, da bi listovi mogli proizvesti odgovarajuću količinu hrane, potreban je određeni broj mladica na trsu. Bez obzira jesu li rodne ili nerodne. Osim toga, na prigojnim reznicima ostavljaju se po dvije mladice, bez obzira jesu li rodne ili nerodne.
S lucnjeva se uklanjaju prvenstveno nepotrebne nerodne mladice. Ako iz jednog pupa potjeraju dvije ili više mladica, ostavi se samo jedna, rodna. Dok se ostale uklanjaju, čak i ako su rodne. Dakle, vidljivo je da se s trsa, u plijevljenju, uklanja i određen broj rodnih mladica, prvenstveno one kržljave i nerazvijene. Međutim, pojedinih godina, posebno na bujnim i stolnim sortama, potjera izrazito velik broj rodnih mladica koje bi, u slučaju da ih ne oplijevimo, previše opteretile trs. Kao posljedica bi se javilo sporo dozrijevanje mladica i grozdova na njima, te slabo formiranje i diferencijacija pupova. Sljedeće godine bi takvi trsovi imali slabu rodnost i nedovoljnu lisnu masu, te bi zaostajali u razvoju.
