Uz prve simptome plamenjače ili peronospore ove smo godine 6. i 8. lipnja zabilježili vrlo snažnu i neobično ranu pojavu sive plijesni ili botritisa na lišću i peteljkovini cvjetnih organa osjetljivih sorata loze već prije početka cvatnje.
U višegodišnjem prosjeku cvatnja većine sorata u međimurskom vinogorju započinje u razdoblju 5. – 10. lipnja. No, zbog ovogodišnjeg prodora hladnog i vlažnog zraka cvatnja je započela tek sredinom lipnja. Odnosno s povećanjem jutarnjih temperatura na vrijednosti veće od 14° C.

Niže temperature zraka uz dugotrajna vlaženja biljnih organa, često 50 ili više sati, već su potkraj svibnja pogodovali i vrlo snažnom razvoju sive plijesni ili botritisa (Botrytis cinerea) prije početka cvatnje. Stariji i iskusniji međimurski vinogradari ne sjećaju se tako rane i jake pojave botritisa prije cvatnje u posljednjih 40-ak godina. Osobito ne na lišću vinove loze!

Skriveno razdoblje prvih primarnih zaraza peronosporom završilo je potkraj mjeseca svibnja. Tad su pronađeni prvi simptomi na netretiranom ili slabije zaštićenom trsju. No, zbog niskih noćnih temperatura početkom lipnja bila je umanjena opasnost od sekundarnih zaraza. Latentno razdoblje peronospore potrajat će do druge sredine lipnja. Naime, inkubacijsko se razdoblje peronospore vinove loze prema srednjim dnevnim temperaturama s početka lipnja dnevno “popunjavao” samo 5 posto. Pa u takvim uvjetima prikriveni razvoj bolesti traje čak 20-ak dana. Stoga smo masovniju pojavu posljedica primarnih zaraza peronospore očekivali i najavljivali tek sredinom ili u drugoj polovici lipnja. Ili u punoj cvatnji vinograda kad je ova bolest i najopasnija!.

Kako se, za razliku od uzročnika plamenjače, botritis ili siva plijesan razvija i pri nižim temperaturama od peronospore učestale i obilne kiše uza zasićenost zraka vlagom pogodovale su vrlo ranoj pojavi prvih znakova ove bolesti na lišću i peteljkovini cvjetnih organa desetak dana prije cvatnje.
Prethodni članakObnova starih stabala maslina
Sljedeći članakPostrni uzgoj povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.