sponzorirani prilog""

Obzirom da je tekst namijenjen širokom krugu poljoprivrednika, nastojat ćemo dati jednu globalnu preporuku iz koje će svaki poljoprivrednik naći nešto što će moći ugraditi u svoju tehnologiju i što će mu pomoći da ostvari što veći prinos.

Kad prihraniti usjev?

Polazimo od predpostavke da su usjevi zasijani u agrotehničkom roku, da su dobro nikli i postigli željeni sklop. Također prepostavljamo da je većina poljoprivrednika obavila osnovnu gnojidbu što je preduvjet za dobar urod. Prihrana se obavlja u fazi intenzivnog porasta biljaka i formiranja veće lisne mase.

U prihrani se uglavnom koriste dušična gnojiva, iako se mogu koristiti i gnojiva koja uz dušik sadrže i ostala dva makrohraniva, fosfor i kalij, te mikrohranjiva. Prihrana okopavina obično se obavlja zajedno s međurednom kultivacijom, čija je uloga razbijanje pokorice tla i prozračivanje površinskog sloja, te uništavanje korova. Prihrana okopavina obavlja se do zatvaranja međurednog prostora lisnom masom, ili pak do visine biljke koju radni stroj ne oštećuje.

Prihrana se može obaviti jednokratno većom količinom mineralnih gnojiva ili višekratno u manjim obrocima kako bi biljka stalno imala na raspolaganju hraniva, a izbjegla bi se opasnost da će doći do gubitaka ispiranjem ili volatizacijom. Ako se prihrana obavlja preko tla može se koristiti 150 – 200 kg/ha KAN-a, koji u svom sastavu ima amonijski i nitratni oblik dušika, koji biljke mogu odmah usvojiti. Uz dušik sadrži još kalcij i magnezij što ga čini dobrim izborom za primjenu na kiselim tlima.

Na alkalnim tlima može se primjeniti PETROKEMIJas u količini 150 – 200 kg/ ha. PETROKEMIJas je mineralno gnojivo koje u svom sastavu ima 20% dušika u amonijskom obliku i 24% sumpora u sulfatnom obliku. Njegove prednosti su uz ostalo i povećanje sadržaja ulja i proteina u biljkama, te povećanje otpornosti biljaka na stresne uvjete suše i visokih temperatura.

Folijarna prihrana

Osim preko tla prihrana se može obaviti i preko lista (folijarno). Prihrana preko lista osobito se preporuča kada biljke počnu zaostajati u rastu i razvoju zbog stresnih uvjeta kroz koje prolaze (napad bolesti i štetnika, suša, tuča).

Hraniva koja se dodaju putem lista biljka može odmah iskoristiti. Za ovu namjenu može se koristiti Fertina R i Fertina B. Fertina R u svom sastavu ima dušik, kalij, magnezij, bor i cink. Primjenjuje se u koncentraciji 3-5%. Fertina B se koristi za prihranu kultura osjetljivih na nedostatak bora kao što je šećerna repa, suncokret i sjemenski kukuruz. Fertina B u svom sastavu ima dušik i bor.

U folijarnoj prihrani Fertina B se za većinu poljoprivrednih kultura primjenjuje u koncentraciji 0,5-1%, prije cvatnje. Iznimka je šećerna repa koja zahtjeva veću količinu bora zbog sprečavanja pojave truleži glave šećerne repe. U šećernoj repi se koristi Fertina B u količini 20-25 l/ha u dva obroka.

Prihrana UREOM

Osim Fertina folijarno se za prihranu okopavina može koristiti i otopina UREE. UREA se primjenjuje u koncentraciji 2-5%. Prilikom primjene mineralnih gnojiva folijarno treba paziti da primjena bude u jutarnjim ili večernjim satima nikako u najtoplijem dijelu dana kako bi se izbjegao efekt šoka, koji je vidljiv kao opržotine lista.

""

e-mail: prod@petrokemija.hr
www.petrokemija.hr
Besplatni telefon za primjenu gnojiva: 0800 647 647

Prethodni članakGdje provjeriti vrijeme i mjesto održavanja ostavinske rasprave?
Sljedeći članakOdvajanje vazelinskog ulja od vina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.