Što plodovi imaju veći broj pregrada, sadrže manje sjemenki. Broj sjemenki u plodu ovisi o njegovoj krupnoći. U pravilu krupniji plodovi imaju više sjemenki i one su krupnije. Također, sjeme sorata nezavršenog tipa rasta, a kakve su većinom sorte koje se koriste za svježu potrošnju. Krupnije je od sjemena sorata završnog tipa rasta koje su uglavnom namijenjene za preradu. Sjeme s donje strane ploda bliže peteljki u pravilu je krupnije i teže od sjemena s gornje strane ploda. Sjeme rajčice je ovalno-okruglog oblika, spljošteno i blijedo žutosmeđe ili sivožute boje. Dugačko je 3 – 4 mm, široko 2,5 – 3,0 mm i debelo oko 0,5 mm. Odlikuje se visokim sadržajem ulja kojeg ima oko 20%.

Klijanje i nicanje sjemena

Sjeme rajčice počinje klijati kod temperature 9 oC, ali je klijanje i nicanje kod te temperature veoma sporo. Najpovoljnija temperatura za klijanje je 25 – 30 oC kod koje uz povoljnu vlažnost sjeme rajčice nikne za 5 – 6 dana. Tijekom klijanja prvo se razvija korjenčić. Nicanjem se ostali dio sjemenke iznosi na površinu tla, nakon čega puca sjemena ljuska i oslobađaju se supke. Rajčica je samooplodna biljna vrsta i do oplodnje dolazi unutar samog cvijeta. To svojstvo osigurava stabilnost prenošenja nasljednih osobina na potomstvo i olakšava proizvodnju sjemena.

S tog je razloga moguće uzgajati u vrtu i više sorata te njihove plodove koristiti za dobivanje sjemena. Važno je samo da ne dolazi do fizičkog miješanja biljaka i plodova. Iako klijavost ima formirano sjeme još u zelenim plodovima, za ekstrakciju sjemena uputno je izabrati sa zdravih biljaka potpuno zrele ili prezrele plodove. Plodovi također moraju biti potpuno zdravi i neoštećeni. Što je plod zreliji, sjeme će se lakše izdvojiti.

Izdvajanje sjemena iz ploda

Ubrani se plodovi zgnječe, iz mase se izdvoji mesnati dio i dijelovi pokožice, a sjeme se zajedno sa sokom ostavi u posudama da 2 – 3 dana fermentira uz miješanje nekoliko puta dnevno. Nakon fermentacije masa se procijedi, a ocijeđeno sjeme ispire vodom kako bi se odstranili lakši dijelovi pokožice koji plivaju, dok je sjeme teže i ono potone. Očišćeno sjeme se ponovo procijedi i u tankom sloju rasprostre, najbolje na pamučnu tkaninu i ostavi na suho, toplo i prozračno mjesto da se dobro prosuši. Nakon što se prosuši protare se tkaninom na kojoj se sušilo da se oslobode eventualno slijepljene sjemenke i dijelom skinu dlačice sa sjemena što će omogućiti kvalitetniju sjetvu.
Dobro prosušeno i očišćeno sjeme najbolje je pospremiti u označene papirnate vrećice i čuvati na suhom, prohladnom i tamnom mjestu.
Od jednog kilograma plodova dobiva se oko 4 grama sjemena. U povoljnim uvjetima čuvanja sjeme se može koristiti za sjetvu sljedeće tri godine.

Prethodni članakVrcanje meda
Sljedeći članakRegent – sorta vinove loze otporna na gljivične bolesti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.