Agrotehnika proizvodnje
Osnovna je obrada tla za ozimi usjev na dubinu 30 cm, te gruba priprema tla ujesen. U osnovnoj obradi tla i predsjetvenoj pripremi u tlo se unose fosforna i kalijeva te dio dušičnih gnojiva. Fosfora (P205) grahorici treba osigurati 80 – 100 kg/ha, a kalija 120 – 150 kg/ha. Dušika početno treba osigurati 30 – 40 kg/ha. Dio potrebnih hranjiva može se namiriti i zrelim stajskim gnojem, odnosno gnojovkom, a razliku mineralnim gnojivima. Grahorica vrlo dobro reagira na kalcij. Zato se na kiselim tlima KAN-om postižu bolji rezultati nego na alkalnim tlima. Grahorice, kao i sve mahunarke, vrlo dobro reagiraju na gnojidbu mikroelementima, osobito molidbenom (Mo), jer je nužan za aktivnost Rhizobium bakterija, koje fiksiraju dušik. Da bi se poboljšala fiksacija dušika, prije sjetve sjeme grahorice treba inokulirati odgovarajućim Rhizobium bakterijama. Predsjetvenom pripremom tla treba usitniti i poravnati površinski sloj sjetvospremačem, kako bi sijaćica mogla položiti svo sjeme na predviđenu dubinu. Grahorice i smjese na osnovici grahorice u ozimom roku sjetve treba sijati dublje (4 – 6 (7) cm), da se dublje zakorijene. Ako je usjev plitko posijan, mraz ga može izdignuti na površinu, što je u praksi često slučaj, pa se tako izdignute (izvučene) biljke na površini osuše, jer nemaju sposobnost tjeranja sekundarnih žila kao žitarice, pa i usjev ostaje rijedak.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakUzgoj borovnice
Sljedeći članakUzroci propadanja cvatova krizantema uoči berbe
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.