S obzirom na nedostatak oborina koji karakterizira ljeto, ali i proljeće ove godine, a suho se vrijeme nastavlja i u prvim jesenskim danima, mnogi će stočari „muku mučiti“ kako da prehrane stoku. Za poljoprivrednike koji nisu uspjeli posijati djetelinsko-travne, travno-djetelinske i/ili travne smjese, jedno od rješenja za proizvodnju rane voluminozne krme koja za korištenje dospijeva potkraj travnja-svibnja iduće godine, jest mogućnost sjetve ozimoga stočnog graška.

Sjetva

Optimalni rok za sjetvu ozimoga graška je posljednji tjedan rujna pa do sredine listopada. Ozime sorte namijenjene za proizvodnju voluminozne krme koje možemo naći na tržištu su: Assas, Maksimirski ozimi, Maksimirski rani, Osječki zeleni, Picar. Jara sorta za istu namjenu je Dora.

Tlo za grašak

Grašak nema velike zahtjeve prema tlu. Najbolje uspijeva na dubokim plodnim tlima slabo kisele do slabo alkalne reakcije (pH 5,5-8,0). Dobro uspijeva na lakšim i pjeskovitim ilovačama uz dovoljno vlage i pristupačnih hranjiva. Ne podnosi teška, zbijena tla sa stagnirajućom površinskom ili visokom podzemnom vodom. Alkalna i jako kisela tla također treba izbjegavati. Tijekom vegetacije traži dovoljno vlage, a kritično razdoblje, kad je usjev jako osjetljiv na nedostatak vlage, je faza butonizacije (pupanja), cvatnje i oplodnje. Ozimi grašak u nicanju i nakon nicanja podnosi vrlo niske temperature (čak do -14 oC), a pod snježnim pokrivačem i niže.

Količina sjemena za sjetvu ovisi o roku sjetve, kultivaru, načinu uzgoja (sam ili u smjesi) i masi 1 000 zrna. Grašak za zelenu krmu sijemo s“nosačem”. Količina sjemena graška i“nosača” ovisi o planiranom načinu korištenjausjeva, ali i o krupnoći sjemenagraška, pa zato u tablici donosimo orijentacione podatke za sjetvu ozimih kultivara:

GRAŠAK (kg/ha)            “NOSAČ” (kg/ha)
120 – 150                  RAŽ i TRITIKALE 30 – 50
120 – 150                  JEČAM 30 – 40
120 – 150                  PŠENICA 50
120 – 150                  ZOB 60 – 80

Najbolja kvaliteta sjetve postiže se mehaniziranom sjetvom žitnim sijaćicama na međuredni razmak 12,5 do 25 cm. Međutim, u praksi poljoprivrednici često sjetvu obavljaju rasipačem mineralnog gnojiva ili ručno (omaške). Tada je potrebno količinu sjemena povećati 10 – 20%, ovisno o iskustvu poljoprivrednika i načinu unošenja sjemena u tlo (uglavnom sjetvospremačem ili drljačom). Prilikom sjetve graška u smjesi preporučuje se posijati grašak i žitaricu odvojeno.


Grašak sijemo dublje nego žitarice (ozimi na 7 cm, a jari 5 cm). Na lakšim tlima sijemo dublje nego na težim. Gnojidba ovisi o plodnosti tla na kojem će se usjev zasijati. Zato je prije sjetve preporučljivo napraviti kemijsku analizu tla.

Gnojidba

Iako grašak, kao i ostale mahunarke, zbog kvržičnih bakterija – fiksatora dušika na svom korijenu, ima mogućnost iskorištenja dušika iz zraka, ipak mu treba dati određenu količinu dušika iz mineralnog gnojiva. Te se količine kreću od 40-80 kg/ha čistog dušika, ovisno o sadržaju ovog hranjiva u tlu.

Na tlima prosječne plodnosti grašak treba 70-80 kg/ha fosfora i 80-120 kg/ha kalija, što također ovisi o sadržaju ovih hranjiva u pristupačnom obliku u tlu. Fosforna i kalijeva gnojiva treba primijeniti pri osnovnoj obradi tla. Grašak ima velike potrebe za kalcijem. Primjena stajskog gnojiva nije preporučljiva izravno za grašak, nego se preporučuje izvršiti gnojidbu predusjeva zrelim stajskim gnojem.

Općenita preporuka gnojidbe graška na srednje plodnom tlu u osnovnoj obradi zaorati 300-400 kg/ha NPK formulacije 7 : 20 : 30, a u predsjetvenoj pripremi (prije drljanja ili frezanja) primijeniti još 200 kg/ha NPK formulacije 15 : 15 : 15. Ozimi grašak pri “kretanju proljetne vegetacije” treba prihraniti sa 100 – 150 kg/ha KAN-a, jer je tlo tada još prehladno za aktivnost kvržičnih bakterija, a i njima treba određena količina dušika za aktivaciju njihova rada.



Najbolje vrijeme korištenja

Faza korištenja visokih formi graška ovisi o vrsti “nosača”. Za korištenje u svježem stanju grašak je najkvalitetniji u vrijeme cvatnje. Razdoblje korištenja je 10-15 dana. Ako je kao “nosač” služila raž, moramo voditi računa o tome da raž nakon klasanja brzo odrveni, pa je stoka izbjegava jesti, a nakon cvatnje je uopće ne jede. Zato grašak sijan u smjesi s raži moramo iskoristiti za svježu hranu u razdoblju vlatanja raži. Ako je “nosač” triticale, korištenje se produžava do klasanja (moramo voditi brigu o tomu da osje smanjuje ješnost), a kad je “nosač” pšenica do mliječne zriobe pšenice.

Ako grašak sijan u smjesi koristimo za silažu, najboje se koristi kad grašak ima razvijenih 2/3 mahuna na stabljici, a “nosač” je ogrubio (ima dovoljno suhe tvari radi procesa siliranja). Za sijeno je grašak bolje ne koristiti jer su vrlo veliki gubici prilikom sušenja (najkvalitetniji dijelovi biljke – listovi uglavnom se u potpunosti otruse). Želimo li smjesu graška s “nosačem” koristiti za proizvodnju zrna (za koncentrate), žetvu moramo obaviti u punoj zriobi žitarice.

Budući da grašak ranije dozrijeva u odnosu na žitarice, žetva ovisi o zriobi žitarice. Međutim, da bismo izbjegli gubitke prinosa (donje mahune na stabljici graška raspucaju – gubitak zrna) za korištenje zrna i pripremu koncentrata bolje je sijati niske kultivare, proteinskog graška zrnaša koji imaju i manji sadržaj gorkih tvari u zrnu koje ograničavaju upotrebu u hranidbi. Prinos svježe zelene krme ozimih visokih kultivara s “nosačem” kreće se između 40 – 60 t/ha. Nakon žetve, stignemo posijati kukuruz namijenjen silaži.

U tablici je prikazano vrijeme korištenja zelene mase graška s različitim “nosačem” tijekom godine:

VRSTA SMJESE                     RAZDOBLJE KORIŠTENJA ZA HRANIDBU
Ozimi grašak + raž                       20. travnja – 10. svibnja
Ozimi grašak + tritikale                10. svibnja – 20. svibnja
Ozimi grašak + pšenica                15. svibnja – 10. lipnja
Ozimi grašak + ozima zob             20. svibnja – 10. lipnja
Jari grašak + jara zob                   1. lipnja – 30. lipnja

Prethodni članakKesten kocke
Sljedeći članakJuha od muškatne tikve
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.