Egzaktna i praktična ispitivanja ove metode proizvodnje u usporedbi sa sjetvom šećerne repe u mulč sprovodi Univerzitet Stuttgart Hohenheim. Horsch–Focus i američki stroj tvrtke Yetter ispituju na tlu s dosta usitnjene slame. Porast korova i izniklih biljaka prethodne žitarice kontrolira se Glyphosatom, herbicidom pod nazivom Roundup. Strojevi su namijenjeni za rezanje crtalom i rahljenje tla zubom. U tako prorahljenu crtu tla usijava se repa. U Americi su otkrili korist ovog postupka kod sjetve kukuruza i soje na teškim, hladnim tlima, koja se u proljeće sporo suše. Tako se ubrza zagrijavanje tla i nicanje. Funkciju američke Strip-Till izvedbe – stroja za rezanje tla, rahljenje po crti reza i oblikovanje humka za usijavanje sjemena repe (kukuruza, soje…), bolje pokazuje slika radne sekcije. Iza crtala – rezača su dvije zvijezde, koje primiču (smrzle) biljne ostatke međuusjeva (npr. gorčice) prema crti kojom zub rahli. Iza zuba dva diska primiču malo tla, koje zadnji radni organ pritisne i oblikuje u humak po duljini. Temperatura je u rahloj crti tijekom druge polovine dana između 30. 3. i 3. 4. 2009. Bila viša oko 1,5 °C, tj. oko 13 °C. Dovoljno da se ubrza nicanje šećerne repe. Povod proučavanju sjetve u rahljene redove na smrzlom međuusjevu gorčice je smanjenje cijene šećerne repe, pritisak rastućih troškova, klimatske promjene, bolja zaštita od erozije, čuvanje vlage tla te podizanje razine humusne tvari u gornjoj zoni tla. Kišne gliste dobivaju šlarafiju (Schlaraffenland– zemlju u kojoj se bez rada živi u izobilju). Sva ova vrijedna dostignuća kao i smanjenje troškova možemo postići samo ako imamo odgovarajući stroj i traktorsku opremu za precizno vođenje po zadanoj crti, što se postiže satelitskom navigacijom. Za sada su to američki GPS i ruski Glonass sustavi. Europski sustav satelita pod nazivom Galileo još se čeka. Pokusno polje s kojega su fotografije šećerne repe je na 500 m nadmorske visine, s prosječnih 685 mm oborina i temperaturom od 9,2 C. Tlo ima 23 do 28% gline i 65 točaka plodnosti. Šećerna repa je iza Tritikale (85 – 90 dt/ha). (Za usporedbu Osijek je na oko 82 m nad morem, prosjek oborina je oko 700 mm, a prosječna godišnja temperatura oko 11,2 °C). Slama se usitni i raspodijeli. Već 20 godina repa se sije u mulč iza smrznute gorčice.

Prethodni članakZnačenje cinka za otpornost peradi
Sljedeći članakBespovratna sredstva za poljoprivredu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.