Sponzorirani prilog

Prozračnost krošnje postiže se rjeđenjem pregustih jačih grana i odstranjivanjem odgovarajućeg broja mladih izdanaka. Gornje grane moraju biti kraće i vodoravne, dok su donje grane dulje i nešto uspravnije. Stoga, previše obješene izdanke podrežemo da budu uspravniji, odnosno, vodoravni, a uspravnije grane usmjeravamo na vodoravni izdanak. Isto tako za oboje vrijedi da istovremeno s rezidbom obavljamo i prvo rjeđenje uroda.

Jabuke i kruške imaju dobar potencijal rasta, stoga ih smijemo dosta intenzivno orezivati. Budući da s lakoćom potjeraju iz spavajućih pupova, možemo ih pomladiti tako da odrežemo grane debljine 10 cm i više. Razumije se da u tom slučaju ranu moramo obavezno premazati bio plantella arbosan voćarskim voskom, koja omogućuje brzo zacijeljivanje i spriječava prodor mikroorganizama u biljku.
Također, vosak koristimo kod cijepljenja (navrtanja) voćaka. Nanesemo ga kistom na mjesto cijepljenja, kako bi se napravio homogeni sloj, pri pakiranju u tubi smolu nanosimo izravno spužvicom na samoj tubi. Omogućuje dobro zarastanje tkiva i biljke štiti od infekcija. Možemo ga primijeniti na svim vrstama biljaka za zaštitu (zatvaranje, zarastanje) različitih oštećenja kod orezivanja, sječe i lomova od vjetra, tuče… Primjenjujemo ju za suha vremena.

Posebnosti jabuka i krušaka

Jabuke i kruške najčešće rode na kraju kratke, često tek nekoliko centimetara duge jednogodišnje grane. Ponekad se cvjetni pupoljci razviju na kraju duljih jednogodišnjih izdanaka, a rjeđe su to bočni pupoljci na jednogodišnjoj grani. Takvi su pupoljci češći kod krušaka. To prije svega ovisi o količini hrane koja je u prethodnoj godini bila na raspolaganju za razvoj cvjetnih pupoljaka.

U idućoj godini, a još bolje već i na ljeto, moramo odstraniti preguste i vodene izdanke. Kod jabuka i krušaka možemo pilicom napraviti rez nad spavajućim pupom i postoji velika vjerojatnost da će potjerati, pa ćemo na odgovarajućem mjestu dobiti novu granu. U načelu režemo cijele izdanke i samo rijetko pustimo kratak čep za uzgoj nove grane prilikom pomlađivanja.

Uzgojni oblik i rez na čep

Uzgojni je oblik stožast poput „kineskih“ krovova. Na prvoj razini imamo nekoliko jačih skeletnih grana, dok je čitav gornji dio krošnje u obliku uskoga vretena na kojem su na kratkim nosačima (granama) jednogodišnji rodni izdanci. Drugi je uzgojni oblik često u obliku kotla, ali ga preporučujemo samo tamo gdje nema opasnosti od obilnijih snježnih padalina, jer se u suprotnom stablo s lakoćom lomi. Kod ovog se uzgojnog oblika vrlo brzo može dogoditida nosive grane brzo ogole, pa da se rodni potencijal preseli samo na vanjski obod krošnje. Moramo se pobrinuti za redovito usputno pomlađivanje.

Vrlo je važan i rez na čep. Na taj način osiguramo dovoljno dobrih jednogodišnjih izdanaka za iduću godinu. Kod orezivanja na dva rodna izdanka, u nešto hladnijim predjelima napravimo dužinu oko 5 cm. Na njemu ostane nekoliko pupova koji su na početku izdanka, prije svega, vegetativni. Iz njih ćemo za sljedeću godinu dobiti 2 do 3 lijepa jednogodišnja rodna izdanka.

Nezamjenjiva organska gnojidba voćnjaka

Ako želimo izvrsnu ishranu, stabla u voćnjaku gnojimo organskim gnojivom s dugotrajnim djelovanjem u obliku peleta plantella organik. Po obodu krošnje iskopamo jamice i u svaku istresemo dobru šaku gnojiva. Kad zemlja više nije smrznuta, možemo početi sa sadnjom novih sadnica voćaka. Ako sadne jame još nismo iskopali, to moramo učiniti sada. Organik ne stavljamo na dno jame, niti oko korijena. Voćku položimo u sadnu jamu i zakopamo je tako da korijenov vrat bude u zemlji. Na tu zemlju istresemo organsko gnojivo plantella organik i plantella specijalno voćarsko gnojivo, na kojeg dodamo još zemlje. Nakon kiše ovo će gnojivo djelovati na ishranu voćaka.

Za stručne savjete zovite na 01/ 621 39 66

""

Prethodni članakStručni savjet za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka
Sljedeći članakPrepeličja jaja u purećem ovitku
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.