Tlo se sastoji od čvrstih tvari (minerali i organske tvari), tekućine (voda i otopljene tvari), plinova (uglavnom kisik i ugljikov dioksid) i sadrži žive organizme. Svi ovi elementi pokazuju fizička i kemijska svojstva tla. Kako bi uzgoj biljaka bio što uspješniji, tlo mora imati dovoljno nutrijenata, vode, zraka i topline.

Na uzgoj biljke utječu voda, zrak, svjetlost, klima te prisutni nutrijenti. Ako tlo nije plodno, mora se pripremiti te se u te svrhe koristi gnojivo kako bi došlo do poboljšanja rasta biljaka. Gnojiva sadrže uglavnom u različitim omjerima, tri glavna biogena elementa (dušik, fosfor, kalij), i sekundarne biogene elemente (kalcij, sumpor, magnezij), a ponekad i elemente u tragovima: bor, klor, mangan, željezo, cink, bakar i molibden.

pH vrijednost-parametar za ispitivanje tla

Vrijednost koja se prati kako bi profesionalni i amaterski korisnici što bolje razumjeli dostupnost nutrijenata, propusnost tla, ali i vrste biljaka koje se u tlu mogu uzgajati je pH vrijednost. Ova vrijednost se obično izražava brojevima od 0 do 14. Ovisno o potrebi kulture koja se uzgaja, pH vrijednost tla varira od kiselog do alkalnog. Kisela tla imaju pH vrijednost ispod 7, neutralna imaju 7, a lužnata iznad 7. Za alkalna tla je karakteristično akumuliranje otopljenih soli i karbonata i često se nalaze u područjima bogatim vapnencem. Kisela tla karakterizira prisustvo slobodnih iona vodika i aluminija koji nastaju zbog kiselih kiša, dodatka gnojiva i otapanja organskih tvari. Većina tala ima pH vrijednost u rasponu između 4 i 8, u ovisnosti od geologije područja. Jedan od najbitnijih faktora za rast biljaka je dostupnost makronutrijenata i mikronutrijenata.

Tri elementa koja su biljkama najpotrebnija su dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). To je razlog zašto se nazivaju makronutrijentima i treba ih dati biljkama. Ostali elementi, tzv. mikroelementi, općenito su prisutni u dovoljnim količinama u tlu i biljke ih trebaju u manjim dozama. Ispitivanje dušika i razina fosfora u tlu je osobito važna prije sjetve i presađivanja. Dok korjenasto povrće treba fosfor, lisnato bilje zahtijeva više dušika. Kalij, s druge strane, pomaže u povećanju kvalitete usjeva. S HANNA Quick Soiltest (HI3895), držite ova tri važna elementa pod kontrolom. Kalij je ključni čimbenik za lijepe i mirisne cvjetove u vrtu.

pH tla utječe na aktivnost mikroorganizama u tlu. U kiselom tlu, bakterije koje razgrađuju organske tvari su spriječene u svojoj funkciji. Stoga, organske tvari se ne raspadaju te vežu nutrijente, najviše dušik. U lužnatom tlu, koncentracije kalcija i magnezija su toliko visoke da onemogućuju dostupnost fosfora. Nutrijenti su direktno povezani s pH vrijednošću. Kod tla i otopina gnojiva, pH će odrediti topljivost nutrijenata. Tla, čiji je pH između 4 i 5, smatraju se jako kiselim; topljivost minerala sa sadržajem aluminija, željeza i mangana se povećava i oni mogu postati toksični za biljke. Tla u kojima je pH vrijednost iznad 8 ili 9, smatraju se jako lužnatim, nutrijenti nisu topivi pa tako ni dostupni biljkama. Iako optimalan pH za unos nutrijenata ovisi od vrste biljke koja se uzgaja, većina raste na tlu koje je blago kiselo. Vrijednost pH se tijekom godine mijenja, što ovisi o količini oborina, pa je stoga potrebno uvijek imati uvid u stanje tla.

Električna vodljivost (EC)

Salinitet se određuje mjerenjem ukupne otopljene tvari (TDS) te električnom vodljivosti (EC) vodene otopine tla. Salinitet tla je usko povezan s količinom minerala u njemu i mjeri se kao vrijednost električne vodljivosti zasićenog uzorka, a izražava se kao mS/cm. Svaka biljka preferira određenu vrijednost električne vodljivosti koja varira između 1 i 4 mS/cm. Niska električna vodljivost tla (hranjivog medija) indicira nedostatak nutrijenata, dok jako visoka vrijednost električne vodljivosti pokazuje prezasićenost hranjivog medija nutrijentima, zbog čega je apsorpcija u biljkama smanjena. Tekstura tla utječe i na količinu vlage koja je dostupna, što utječe na vodljivost tla. Ioni se vežu na druge čestice u tlu te kad su svi vezani ih je teže očitati. Vlaga, tj. voda pomaže osloboditi ione tako da ih se može lakše mjeriti. Električna vodljivost će nam po prisutnosti iona pokazati koliko je nutrijenata dostupno biljci. Primjerice, biljke imaju raznoliku toleranciju prema otopljenoj soli i koncentraciji nutrijenata. Grašak i grah su primjerice jako osjetljivi na naslage soli u tlu te vodljivost mora biti manja od 2 μS/cm. Pšenica i rajčica imaju umjerenu toleranciju za većom električnom vodljivosti. Špinat, šećer i cikla su primjeri biljaka s jako visokom tolerancijom na vodljivost te tlo za ove biljke može ići do 16 μS/cm.

Hanna Instruments Hrvatska je internacionalna tvrtka prisutna već godinama na tržištu. Za više informacija kontaktirajte naš tim.
Naša usluga uključuje:
• Opremu za laboratorije; stolni i prijenosni pH mjerači, mjerači vodljivosti, ion selektivne elektrode, mjerači otopljenog kisika, turbidometre, termometre, fotometre i titratore svih veličina predviđene za većinu laboratorija ili terenskih mjerenja
• Otopine za kalibraciju i održavanje Hanna instrumenata iz ponude
• Tehničku podršku
• Kontrolu i zamjenu opreme
• Edukacije za Vaš tim

Prethodni članakPaška sol dobila europsku zaštitu naziva
Sljedeći članakŠto su poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.