Rod kestena Castanea Mill. pripada porodici Fagaceae, a obuhvaća 11 ekonomski i ekološki značajnih vrsta drveća koje su široko rasprostranjene u umjerenom šumskom pojasu sjeverne hemisfere. Europski pitomi kesten, pitomi kesten, šumski kesten ili kostanj (Castanea sativa Mill.) potječe iz Male Azije, a njegovom širenju doprinijeli su Rimljani koji su ga sadili na osvojenim područjima.

Danas raste u velikom dijelu južne Europe, na Krimu, Kavkazu i u sjevernoj Africi. Jednodomna je vrsta. Pojedinačna stabla počinju plodonositi u dobi od 20- 30 godina, a u sastojini od 40-60 godina. U 1 kg ima 100-120 plodova dok u slučaju oplemenjenih sorti poput maruna od 80-90 plodova.

Visokovrijedna namirnica

Ponekad je težina jednog ploda maruna čak 20 g. Kesten ili žir bogova ima plod koji spada u nutritivno visokovrijedne namirnice: 53 % čini voda, 2,9 g su bjelančevine, 44 g su ugljikohidrati, a glavni sastojak je škrob oko 44 % u sirovoj sjemenci, po čijoj je količini usporediv s krumpirom.

Najpoznatije vrste iz roda Castanea Mill. su: 
Europski kesten (Castanea sativa) 
Američki kesten (Castanea dentata) 
Kineski kesten (Castanea mollissima) 
Japanski kesten (Castanea crenata).

 class=

Osim nabrojenih postoji još 7 drugih manje poznatih vrsta. Jedna podvrsta kineskog kestena daje ekstremno krupne plodove, ali nemaju slatkoću poput europskih sorti koje su najbolje za uzgoj ploda. Podloge od sjemenjaka europskog pitomog kestena nisu dobre za cijepljenje selekcioniranih sorti za dobivanje visokokvalitetnih i krupnih plodova zbog neotpornosti na rak kestenove kore. Ako se proizvode sjemenjaci, znanstveno je dokazano da iz krupnijeg ploda izrastu i veće biljke, a populacija Macelj u Hrvatskoj se odlikuje najkrupnijim plodovima. Sadnice proizvedene iz sjemena ne prenose sve genetske osobine roditeljskih stabala i plantaže kasnije ulaze u prvi rod. Cijepljene sorte počinju roditi u petoj ili šestoj godini, a sjemenjak u dobi od 15 do 20 godina. Na tržištu su se do prije sjemenjaci s kojima kupac često nije bio zadovoljan s obzirom na kasni ulazak u rod, kvalitetu ploda i otpornost biljke. Sami rasadničari vrlo malo poznaju ekološko- biološke značajke europskog pitomog kestena pa ne mogu dati kvalitetne preporuke za mjesto sadnje. U domaćim rasadnicima, jednogodišnje (1+0) šumske sadnice europskog pitomog kestena visine od 50-80 cm prodaju se po cijeni od oko 15 kn s PDV-om.

Najbolji je engleski spoj

Ilustracija: Cijepljenje na jezičac ili engleski spoj

(nastavlja se)

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 4/2019

Prethodni članakKad i gdje krenuti s ekstenzivnim govedarstvom?
Sljedeći članakMožemo li se odreći bakarnih fungicida u voćarstvu?
izv. prof. dr. sc. Damir Drvodelić
Docent na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: sjemenarstvo i rasadnička proizvodnja šumskih voćkarica, pošumljavanje, arborikultura i rasadnička proizvodnja ukrasnoga bilja. iIv.prof.sc. Damir Drvodelić, dipl. inž. šum. rođen je u Zagrebu 08.06.1974. godine. Osnovnu i srednju elektrotehničku školu, smjer elektroenergetika, završio je u Velikoj Gorici. Nakon mature 1993. godine upisuje studij šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je u prosincu 1999. godine na kolegiju Zaštita prirode sa temom «Ekološki i prostorni značaj Turopoljskog luga». Od 15. ožujka 2002. godine zaposlen je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma kao znanstveni novak. Godine 2010. obranio je disertaciju pod naslovom „Značajke sjemena i rasadnička proizvodnja nekih vrsta roda Sorbus L.“ U okviru nastavnih aktivnosti sudjeluje u izvođenju vježbi i terenske nastave iz kolegija Osnivanje šuma, Uzgajanje šuma posebne namjene, Njega i održavanje arborikultura, Arborikultura i Rasadnička proizvodnja ukrasnog drveća. Objavio je samostalno ili kao suautor tridesetak znanstvenih i stručnih radova, te sudjelovao na brojnim znanstveno-stručnim skupovima i radionicama u zemlji i inozemstvu. Autor je sveučilišne znanstvene monografije „Oskoruša: važnost, uporaba i uzgoj“ te tri poglavlja u knjigama. Bio je voditelj jednog domaćeg znanstvenog projekta i suradnik na brojnim domaćim znanstvenim projektima. Član je Hrvatskog šumarskog društva, ogranka Zagreb, Međunarodne organizacije za ispitivanje sjemena (ISTA) i Hrvatske udruge za arborikulturu (HUA).