Cijepljenje sorti kestena za dobivanje visokokvalitetnog ploda

0
1

Rod kestena Castanea Mill. pripada porodici Fagaceae, a obuhvaća 11 ekonomski i ekološki značajnih vrsta drveća koje su široko rasprostranjene u umjerenom šumskom pojasu sjeverne hemisfere. Europski pitomi kesten, pitomi kesten, šumski kesten ili kostanj (Castanea sativa Mill.) potječe iz Male Azije, a njegovom širenju doprinijeli su Rimljani koji su ga sadili na osvojenim područjima.

Danas raste u velikom dijelu južne Europe, na Krimu, Kavkazu i u sjevernoj Africi. Jednodomna je vrsta. Pojedinačna stabla počinju plodonositi u dobi od 20- 30 godina, a u sastojini od 40-60 godina. U 1 kg ima 100-120 plodova dok u slučaju oplemenjenih sorti poput maruna od 80-90 plodova.

Visokovrijedna namirnica

Ponekad je težina jednog ploda maruna čak 20 g. Kesten ili žir bogova ima plod koji spada u nutritivno visokovrijedne namirnice: 53 % čini voda, 2,9 g su bjelančevine, 44 g su ugljikohidrati, a glavni sastojak je škrob oko 44 % u sirovoj sjemenci, po čijoj je količini usporediv s krumpirom.

Najpoznatije vrste iz roda Castanea Mill. su: 
Europski kesten (Castanea sativa) 
Američki kesten (Castanea dentata) 
Kineski kesten (Castanea mollissima) 
Japanski kesten (Castanea crenata).

Osim nabrojenih postoji još 7 drugih manje poznatih vrsta. Jedna podvrsta kineskog kestena daje ekstremno krupne plodove, ali nemaju slatkoću poput europskih sorti koje su najbolje za uzgoj ploda. Podloge od sjemenjaka europskog pitomog kestena nisu dobre za cijepljenje selekcioniranih sorti za dobivanje visokokvalitetnih i krupnih plodova zbog neotpornosti na rak kestenove kore. Ako se proizvode sjemenjaci, znanstveno je dokazano da iz krupnijeg ploda izrastu i veće biljke, a populacija Macelj u Hrvatskoj se odlikuje najkrupnijim plodovima. Sadnice proizvedene iz sjemena ne prenose sve genetske osobine roditeljskih stabala i plantaže kasnije ulaze u prvi rod. Cijepljene sorte počinju roditi u petoj ili šestoj godini, a sjemenjak u dobi od 15 do 20 godina. Na tržištu su se do prije sjemenjaci s kojima kupac često nije bio zadovoljan s obzirom na kasni ulazak u rod, kvalitetu ploda i otpornost biljke. Sami rasadničari vrlo malo poznaju ekološko- biološke značajke europskog pitomog kestena pa ne mogu dati kvalitetne preporuke za mjesto sadnje. U domaćim rasadnicima, jednogodišnje (1+0) šumske sadnice europskog pitomog kestena visine od 50-80 cm prodaju se po cijeni od oko 15 kn s PDV-om.

Najbolji je engleski spoj

Ilustracija: Cijepljenje na jezičac ili engleski spoj

(nastavlja se)

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 4/2019

Prethodni članakKad i gdje krenuti s ekstenzivnim govedarstvom?
Sljedeći članakMožemo li se odreći bakarnih fungicida u voćarstvu?
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.